Kad prestaje mladost, a počinje starost?

Kojom brzinom vazduh treba da se kreće da bi bio svrstan u vjetar?

Koliko uzvišenje treba da bude visoko da bi ga nazvali brdom?

Možete li precizno pokazati trenutak kada počinje dan, a kada noć?

Najgrublja pažnja/najplića svjesnost sigurno će lako i brzo, isključivo odgovoriti, no suptilnija sigurno ne.

Povišena svjesnost/budnija pažnja je uključiva i uvijek ostavlja mogućnost da je i drugačije.

Takva pažnja percipira nijanse, živi raskošnije, raznovrsnije, življe, vitalnije...

Ponekad naiđem na informacije o ’’preciznim’’/strogim/krutim podjelama perioda života.

Prihvatam ih kao važeće, ali samo za autora takvih informacija, koji se time jasno legitimiše, baš kao i nas dvojica upravo ovim prilogom.

Ja percipiram/razumijevam ovako: svakog trena kada sam trom, lijen, neraspoložen, krut, strog, inertan...tada sam star.

Kada sam vedar, raspoložen, zainteresovan za novo, kreativan, budan...tada sam neupitno mlad!

Stoga, star može biti mlad, ali i mlad može biti star!

Kojih si ti ’’godina’’?

A. Kako kad. Baš kao što si kazao, zavisno od toga kako se osjećam. Naš izgled uveliko zavisi od naših mentalnih programa (osjaćanja, misli, uvjerenja).

Teška tragična iskustva brzo postaraju/’’potroše’’ ljude. Svaka kriza izgoni zdravlje, ljepotu i mladost iz njih.

S druge strane, ljudi naglo popravljaju svoj izgled i držanje, kada se zaljube, kada se osjećaju srećno, kada dopuste životu da cvjeta u njima i kroz njih, kada su stvaralački angažovani...

Atinjani su prije dva i po milenijuma održavali godišnji svečani mimohod sa darovima zaštitnici grada, boginji Atini.

U povorci su pokazivani i lijepi starci, kao primjeri dobrog življenja.

B. Jesi li čuo da postoji ’’fiziognomska psihologija’’ koja se zasniva na ideji da je moguće spoznati karakter osobe na osnovu njenog izgleda, građe...?

Karakter je program osobe. Tjelesni izgled je u tijesnoj vezi sa zdravljem.

Na primjer, mnoge osobe koje sebe smatraju neprivlačnima, malo što će učiniti u vezi sa poboljšanjem svog izgleda i zdravlja.

Zapuštaju se i sve više i brže propadaju.

Programi se mogu mijenjati, a sa njima i ukupnost života osobe.

Problem je što to malo ko zna da valjano radi.

To se ne uči u školama.

A. (Re)programiranje se najlakše obavlja u opuštenom /alfa stanju. Ono se prirodno javlja kod djece i mladih ljudi, kao i starijih.

Može se i naučiti. Eh, kad bi se to stanje koristilo za stvaranje samo korisnih programa...

Zato ’’budite kao mala djeca’’ - zaigrani i pozitivni!

Vodite brigu o sebi. Sretno.

( Nebojša Vučković, Petar Perović (www.zlatnicovjek.com) )