Hadronska kancer terapija jednoglasno izglasana
Posebni gost na sjednici Upravnog odbora bio je profesor Hervig Šoper
Članovi Upravnog odbora regionalnog projekta “Uspostavljanje Međunarodnog instituta za održive tehnologije na prostoru Jugoistočne Evrope” izglasali su jednoglasnom odlukom Hadronsku kancer terapiju pomoći protona i težih jona sa istraživanjima iz Biomedicine kao opciju projekta za Institut.
Odluka je donijeta na drugom sastanku Upravnog odbora projekta koji se održao u Ministarstvu obrazovanja, sporta i omladine Republike Albanije. Sjednicom je predsjedavala ministarka nauke Crne Gore, dr Sanja Damjanović.
Posebni gost na sjednici Upravnog odbora bio je profesor Hervig Šoper, nekadašnji generalni direktor CERN-a i tvorac Inicijative za uspostavljanje međunarodnog instituta na prostoru Jugoistočne Evrope.
"Profesor Šoper je u svom izlaganju istakao da je riječ o projektu koji je toliko veliki da ga ne može finansirati samo jedna zemlja. On je podsjetio da je CERN osnovan poslije II Svjetskog rata ne samo u cilju unaprijeđenja nauke i tehnologije, već i okupljanja ljudi koji rade zajedno u miru i za mir. U tom kontekstu, ukazao je da Evropska komisija pozitivno gleda na projekat, tako da je odluka o opciji instituta idealan signal za Brisel da zemlje Regiona rade zajedno i imaju zajednički cilj", saopšteno je iz Ministarstva nauke. Nna sastanku je takođe usaglasen i nacrt Memoranduma o saradnji, koji će Odbor dostaviti predsjedniku Republike Bugarske, Rumenu Radevu, koji je prvobitno predložio potpisivanje Memoranduma od strane premijera na EU-WB Samitu u Sofiji u maju. Uz to, sljedeći koraci Odbora biće pripremne aktivnosti na izradi Glavnog projekta i biznis plana.
Hadronska kancer terapija pomoću protona i težih jona danas predstavlja najsavremeniji i najuspješniji metod za liječenje velikog broja različitih vrsta kancera. Upravo bi ovaj metod liječenja bio dostupan svim građanima u Regionu kroz Institut, što ga svrstava u jedan od najljepših primjera projekata „nauke za društvo“.
"Projekat bi istovremeno bio jedinstven u svijetu, jer bi Institut bio ustanova u kojoj bi 50 odsto vremena bilo odvojeno za istraživanja iz Biomedicine. Na projektu bi radilo oko 1000 istraživača, naučnika, inžinjera, fizičara i doktora, dok bi broj pacijenata pokrivao potrebe teritorije od oko 20 miliona stanovnika", zaključuje se.
( Vijesti online )