Ah, ta čokolada

Čokolada je najrašireniji slatkiš na svijetu. Ljudi je obožavaju u tortama, kolačima, sladoledu, kao napitak… Čokolada je poslastica koja se dobija miješanjem kakaove mase sa većom ili manjom količinom šećera. Najčešće na tržištu dolazi u obliku pločica.

Vrste kakaa

Oko dvije trećine svjetske proizvodnje kakaa odvija se u zapadnoj Africi. Postoje tri vrste kakao plodova koji se koriste u proizvodnji čokolade. To su Criollo, Forastero i Trinitario. Criollo je najrjeđi i najskuplji kakao, a njegovo prirodno stanište je središnja Amerika i Karipska ostrva. Ova je vrsta jako osjetljiva na promjene u okolini i jako sporo raste. Criollo je specifičnog, intenzivnog ukusa.

Forastero je grupa jako raširenog kakaa kojem je prirodno stanište dolina rijeke Amazone. Forastero čokoladi daje njen najčešći i najpoznatiji ukus.

Trinitario je prirodni hibrid Criolla i Forastera, a daje široku paletu ukusa.

Čokolada i zdravlje

Konzumiranje čokolade u velikim količinama može nam ugroziti zdravlje i pokvariti liniju. Ipak, provedena su mnoga istraživanja koja su pokazala kako u normalnim količinama, a to znači 5-6 kockica čokolade dnevno može imati pozitivan uticaj na zdravlje.

Pokazalo se kako umjerenom konzumacijom čokolada smanjuje krvni pritisak, poboljšava cirkulaciju, štiti tijelo od slobodnih radikala koji aktiviraju rak, smanjuje mogućnost nastanka srčanog i moždanog udara, poboljšava probavu, stimuliše rad bubrega…

Čokolada sadrži feniletilamin, koji je prirodni stimulans. On djeluje na taj način da stimuliše neurotransmitere u onim dijelovima mozga koji kontrolišu koncentraciju i budnost.

Čokolada takođe sadrži i serotonin koji djeluje kao antidepresiv. Naučnici su u čokoladi otkrili preko 300 hemijskih jedinjenja i još nijsu stigli da ispitaju sav njihov uticaj na zdravlje.

Čokoladne činjenice

• Prosječni Amerikanac godišnje pojede oko 4.5 kg čokolade, a prosječni Švajcarac oko 9 kilograma.
• Nauka je dokazala kako čokolada ne izaziva tjelesnu zavisnost i ne uzrokuje akne.
• Najveća tabla čokolade proizvedena je u Italiji 2000. godine i imala je oko 3000 kilograma.
• Čokolada je najprodavaniji slatkiš na svijetu.
• Prosječna britanska porodica godišnje potroši više novca na čokoladu, nego što kakao farmeri godišnje zarade.
• Čokolada sadrži puno manju nivo kofeina nego što to većina ljudi misli.
• Postoji glasina da je Napoleon uvijek na svoje vojne pohode sa sobom nosio čokoladu kako bi održavao svoje vojnike budnima i punim energije.

Porijeklo čokolade

Riječ čokolada dolazi iz jezika meksičkih Asteka. Riječ je izvedena iz pojma xocolli - što znači gorak i atl - što znači voda. Asteci su čokoladu povezivali sa boginjom plodnosti Xochiquetzal.

Maje su takođe čokoladu doveli u vezu sa svojim božanstvom plodnosti. Čokolada je nekada bila toliko cijenjena da su kakao plodovi često bili korišćeni kao novac, a njima se i naplaćivao porez. Asteci su toliko cijenili čokoladu da je to bio napitak namijenjen isključivo ratnicima i osobama visokog staleža. Zbog uvjerenja kako čokolada daje snagu, moć, izdržljivost i mudrost, dobila je ulogu i u religijskim obredima. Asteci su bili uvjereni kako su kakao plodovi na zemlju došli iz raja. Prvo mliječno čokoladno piće proizveo je ljekar Hans Sloane 1689., napitak je korišćen u medicinske svrhe, a kasnije je prodat braći Cadbury.

( Vijesti online )