Slobodanu Pejoviću uručena nagrada Kurt Haris
"Slobodan Pejović doživljava danas produženi moralni progon. On je heroj našeg vremena jer se bori za univerzalne principe" kazao je Popović.
Bivši policijski inspektor Slobodan Pejović, prvi koji je javno progovorio o deportaciji izbjeglica početkom 90-ih, primio je nagradu Kurt Haris.
Na svečanoj dodjeli u jednoj od sala hotela Crne Gore glavni urednik Monitora Esad Kočan kazao je da je Pejović čovjek koji svojim djelom svjedoči da može nositi svoj duh.
"Kurt Haris i Slobodan Pejović su baklje u vremenu... a čovjek je ono što izabere da bude" poručio je Kočan.
Univerzitetski profesor Milan Popović ocijenio je da se nagrada Kurt Haris dodjeljuje jednom od najhrabrijih ljudi. On je napravio paralelu između nacističke Njemačke 40-ih godina i "nacističke Crne Gore početkom 90-ih", tvrdeći da u Crnoj Goeri nije ni započeo proces suočavanja.
"Slobodan Pejović doživljava danas produženi moralni progon. On je heroj našeg vremena jer se bori za univerzalne principe. U Crnoj Gori nisu ni započele značajne promjene", kazao je Popović.
Ispred fondacije "Naše drvo", čiji je cilj zaštita ljudskihj prava, Pejoviću je nagradu dodijelio Uve Kicinger.
On je podsjetio na činjenicu da se u posljedbnjih 100 godina evropska civilizacija dva puta vratila u kukavički varvarizam.
"Danas posebno oplakujemo jednu od mnogih tragedija: bosanske izbjeglice koje su poslane u smrt u zločinu koji je konačno priznat" kazao je Kicinger.
I tokom proteklog vijeka, kazao je on, bilo je ljudi koji su odbili da izdaju svoju moralnu svijest u tragedijama, tako da je i na području Balkana bilo onih koji su imali moralnu hrabrost, i "koji su odbili dijeliti ljudska bića i razdvajati ih po vjeri ili rasi, imenu, roditeljima, dijalektu ili akcentu".
"Bilo je onih koji su odbili da nagrnu sa razjarenih, kukavičkim ili uspaničenim ruljama i da razbiju građansko društvo" kazao je Kicinger.
Po njegovim riječima to su bili ljudi koji su se, svako za sebe, oduprijeli zločinačkoj histeriji.
Na dodjeli, su bili, između ostalih, dr Šerbo Rastoder, Marko Špadijer, Rajko Cerović, Mladen Lompar, Nebojša MEdojević, Koča Pavlović, Milorad Popović, mitropolit Mihailo, Stevo Vučinić, aktivisti civilnog sektora i urednici najprestižnijih crnogorskih medija.
( Tanja Pavićević )