Lukšić obećao nastavak pomoći penzionerima
Lukšić je, kako stoji u saopštenju Vladinog Biroa za odnose sa javnošću, podsjetio da je prosječna penzija u Crnoj Gori 268 eura i da je ona, prema ovom pokazatelju, ispred drugih zemalja u regionu.
Premijer Igor Lukšić obećao je predstavnicima penzionera da će Vlada kroz različite programe podrške, subvencije za najugroženije, programe rekreacije i odmora i raspodjelu robnih viškova, nastaviti da pomaže penzionere u Crnoj Gori.
Nakon sastanka Lukšića sa direktorom Fonda penzijsko-invalidskog osiguranja Dušanom Perovićem i predsjednicima Saveza udruženja penzionera Crne Gore i Udruženja vojnih penzionera, saopšteno je da se premijer upoznao sa trenutnim stanjem najstarije populacije.
Lukšić je, kako stoji u saopštenju Vladinog Biroa za odnose sa javnošću, podsjetio da je prosječna penzija u Crnoj Gori 268 eura i da je ona, prema ovom pokazatelju, ispred drugih zemalja u regionu, izuzev Hrvatske, s kojom je razlika minimalna.
Predstavnici udruženja penzionera, kako se dodaje, premijera su upoznali s položajem penzionera, problemima s kojima se svakodnevno srijeću u zdravstvu, aktuelnim problemima u funkcionisanju udruženja u dijelu finansiranja, obezbjeđivanja radnog prostora i zahjevima za rješavanje stambenih pitanja.
Predsjednik Saveza udruženja penzionera Crne Gore Veljko Golubović izjavio je „Vijestima“ nakon sastanka da su jasno saopštili premijeru da „ne prihvataju novi model usklađivanja penzija“ koji je, kako je istakao, za njih „još teži model nego što je bio prethodni“.
- Naš predstavnik u Upravnom odboru Fonda za koji dan neće glasati za predstojeće usklađivanje (rast) penzija za svega 1,2 odsto i mi ćemo u kontinuitetu svoje nezadovoljstvo novim modelom usklađivanja saopštavati u svim drugim sličnim prilikama – istakao je Golubović.
Prema novoj, modifikovanoj formuli, penzije će se jednom godišnje usklađivati za procenat koji predstavlja zbir 25 odsto rasta (pada) visine zarada i 75 odsto procenta rasta (pada) potrošačkih cijena. Nakon predstojeće korekcije za 1,2 odsto, visina penzija će na tom nivou biti „zamrznuta“ sve do 2012. godine.
Crna Gora nije izolovana od globalnih dešavanja
Premijer Lukšić je predstavnike penzionera upoznao sa aktuelnim ekonomskim i međunarodnim dešavanjima, koji su uticali na rast inflacije i poskupljenje osnovnih životnih namirnica u svijetu.
"Crna Gora nije izolovana od globalnih dešavanja i Vlada ne može da utiče na ove pojave, ali ono što može i na čemu istrajava jeste da u komunikaciji sa udruženjima proizvođača dođe do razumnog i najboljeg mogućeg rješenja koje će obuzdati ili ublažiti poskupljenja i sačuvati standard svih građana Crne Gore, uključujući i penzionere", istakao je Lukšić.
Komentarišući nove izmjene i dopune zakona o penzijsko-invalidskom osiguranju, premijer je rekao “da je Vlada donijela nepopularnu i bolnu, ali odgovornu odluku, koja je već pozitivno ocijenjena kod međunarodnih finansijskih instutucija, prije svega, Međunarodnog monetarnog fonda”.
"Zakon smo donijeli po ugledu na evropske prakse, a koje u dugom roku imaju za cilj obezbjeđivanje sigurnih i stabilnih primanja za sve korisnike Fonda PIO, a dugoročno ova će se rješenja pozitivno odraziti i na našu ekonomiju", istakao je Lukšić.
On je uputio otvoren poziv predstavnicima udruženja da kroz uspostavljanje redovne prakse ovakvih sastanaka i vođenje dijaloga o svim pitanjima nastave komunikaciju sa resornim ministarstvima i Fondom PIO, kako bi se riješila “otvorena pitanja”.
Direktor Fonda PIO Dušan Perović učesnike sastanka je upoznao sa aktivnostima Fonda u cilju obezbjeđivanja kvalitetnog i modernog servisa za sve njegove korisnike.
Pomoć krajem avgusta ili početkom septembra
Golubović je “Vijestima” rekao da im je obećano da će za jednokratnu pomoć penzionera ove godine krajem avgusta ili početkom septembra, biti izdvojeno 300.000 eura. U cilju rješavanja stambenih pitanja penzionera lošijeg socijalnog statusa, premijer Lukšić je izrazio spremnost da, u okviru budžetskih mogućnosti, Vlada pomogne u rješavanju problema kroz osmišljavanje odgovarajućeg modela i kao jedan od modela naveo “stimulisanje izgradnje koji ne bi podrazumijevao potpuno vlasništvo, ali i iskorišćavanje već postojećih šema u sindikalnom fondu”.
( Marijana Milošević )