Kako zaustaviti dijabetes

Svakih 20 sekundi nekome se dijagnostikuje šećerna bolest, dijabetes. Važan korak u zaustavljanju te bolesti je biti informisan, naučiti osnovne činjenice. Dijabetes je bolest koju karkakteriše visok nivo šećera (glukoze) u krvi, kao rezultat nesposobnosti organizma da proizvodi ili da koristi već stvoreni insulin. Insulin je hormon potreban za pretvorbu šećera u energiju.

Dijabetes tip 1 obično se dijagnostikuje kod djece i mlađih odraslih osoba. U toj vrsti dijabetesa tijelo ne proizvodi insulin. Samo 5 do 10 posto ljudi s dijabetesom ima tu formu. Uz pomoć terapije s insulinom i drugim liječenjima, čak djeca s dijabetesom tip 1 mogu proživjeti dug, zdrav život.

Dijabetes tip 2 je najčešći oblik. Ili tijelo ne proizvodi dovoljno insulina ili ćelije “ignorišu” insulin.

Gestacioni dijabetes pojavljuje se za vrijeme trudnoće. To ne znači da je žena imala dijabetes prije oplodnje ili da će obavezno imati dijabetes nakon porođaja. Međutim, u takvim slučajevima važno je slijediti savjete ljekara, tako da žena i dijete ostanu zdravi.

Često se događa da šećerna bolest ne bude otkrivenazato jer mnogi simptomi izgledaju bezopasno. Međutim, istraživanja s u pokazala da rano otkrivanje i liječenje smanjuje mogućnosti komplikacija. Znati na koje simptome treba pripaziti je ključ problema.

Važno je upoznati simptome

Dijabetes tip 1:

Učestalo mokrenje, neuobičajena žeđ, velika glad, gubitak tjelesne težine, jaki umor i razdražljivost.

Dijabetes tip 2:

bilo koji simptom od tip 1, česte infekcije, zamućenje vida, ozljede na koži koje teško zacjeljuju, utrnulost dlanova i stopala. Međutim, ljudi s dijabetesom tip 2 često nemaju nikakvih simptoma. Razumljivo, ako čovjek ima neki od tih simptoma, potrebno je da konsultuje ljekara.

Važno je istaći da je moguće spriječiti ili odložiti pojavu dijabetesa tip 2 zdravim načinom života. S pozitivnim koracima, kao što je ispravna prehrana, smanjenje prekomjerne tjelesne težine i povećana fizička aktivnost, osoba može ostati duže zdrava i smanjiti rizik pojave tog tipa šećerne bolesti.

Ko je izložen većem riziku oboljenja?

To su u prvom redu osobe koje: - imaju oštećenu toleranciju glukoze i/ili oštećenu glukozu u gladovanju - su starije od 45 godina - imaju porodičnu istoriju te bolesti - imaju prekomjernu tjelesnu težinu - ne vježbaju redovno - imaju nizak “dobar” holesterol ili visoke trigliceride ili visoki krvni pritisak - su imale gestacioni dijabetes ili su porodile bebu s prekomjernom tjelesnom težinom. Dijabetes i ishrana

Iako se ponekad kaže da su dijabetičari doživotno na dijeti i da imaju vrlo ograničen izbor namirnica, ovo je u stvari velika zabluda.

Mnogi nutricionisti zapravo smatraju da se dijabetičari hrane vrlo zdravo i da njihov način ishrane treba da bude uzor i zdravim ljudima.

Naravno, ipak postoje neka pravila. Najprije, to se odnosi na količinu hrane koja se unosi i broj obroka u toku jednog dana.

Dijabetičar bi trebalo da ima pet ili šest obroka dnevno, pravilno raspoređenih i svakog dana otprilike u isto vreijme. Uz tri glavna obroka (doručak, ručak, večera), potrebna su još 2 ili 3 (prepodnevna, popodnevna užina i užina prije spavanja).

Zašto je ovo važno? Kada osoba ima više manjih obroka, koncentracija šećera u krvi nema nagle skokove i ne nagomilava se, već samo lagano osciluje.

Šta treba jesti ako imate dijabetes?

Veliki dio hrane koja se unosi mora biti svježa – svježe voće i svježe povrće. Prije svega treba jesti raznovrsne salate jer je svježe povrće nisko kalorično, nemasno i brzo se vari. Voće, ono koje nema velike količine šećera, takođe treba jesti u većoj količini. Međutim, mora se izbjegavati grožđe, smokve, urme i slični plodovi koji sadrže puno šećera. Takođe, važno je da dijabetičari ne jedu premasnu hranu. Ljekari preporučuju korišćenje pre svega hladno cijeđenog biljnog ulja kao što je maslinovo, a što manju količinu životinjskih masti. Zato treba da jesu i manje masno meso kao pileće, teleće i ribu. Poželjno je da se sva hrana sprema brzo, kako se termičkom obradom ne bi gubile hranljive materije. Najbolje je kuvati na pari, dinstati, peći u teflonu ili na roštilju. Treba izbjegavati pohovanje a posebno prženje.

( Vijesti online )