Migranti se kreću novom rutom: Od Grčke preko Albanije, Crne Gore i BiH do EU
Ruta, po zapadnim diplomatskim izvorima, odgovara onoj koju koriste krijumčari oružja i droge, ukazujući na postojanje mreže krijumčarenja ljudi
Četiri godine nakon velike migrantske krize tokom koje se na evropske obale iskrcalo više od milion ljudi, migranti se kreću novom balkanskom rutom.
Bježeći pred ratovima i siromaštvom na Bliskom istoku, u Aziji i Africi, stotine hiljada ljudi krenulo je 2015. i 2016. u Evropu tzv. balkanskom rutom sjeverozapadno od Grčke.
Ruta je zatvorena u martu 2016. godine, a sve donedavno rijetki migranti izbjegavali su putovanje preko planina Bosne i Hercegovine.
Radije su birali rutu preko Srbije na kojoj su morali da izbjegnu hrvatske i mađarske vlasti kako bi stigli do željenih destinacija u EU, prenosi agencija Hina.
Sada se otvorila alternativna ruta iz Grčke preko Albanije, Crne Gore i BiH.
Ruta, po zapadnim diplomatskim izvorima, odgovara onoj koju koriste krijumčari oružja i droge, ukazujući na postojanje mreže krijumčarenja ljudi.
Migrant Ahmed Vesam, koji je razgovarao sa France Presseom u Sarajevu, krenuo je iz sjeveroistočnog sirijskog grada Hasake prije mjesec dana nakon što je platio krijumčarima da ga prebace u Evropu.
"Hiljadu dolara (800 eura) za put iz Turske do Grčke, hiljadu eura od Grčke do Albanije i tako dalje", rekao je.
Po bosanskohercegovačkim vlastima, od početka godine u zemlju je ilegalno ušlo 700 migranata, a gotovo 800 ih je zaustavljeno na granici. Većinom su Sirijci, Pakistanci, Libijci ili Avganistanci.
Vlasti strahuju da bi se sa dolaskom proljeća njihov broj mogao povećati.
"Nemamo kapacitete za prihvat hiljada izbjeglica... iako oni ne žele da ostanu u Bosni", rekao je nedavno premijer BiH Denis Zvizdić.
Direktor Ljekara bez granica na Balkanu Stefan Moisaing odbacuje strah da bi se mogla ponoviti migrantska kriza iz 2015. Ali, bosanske vlasti trebale bi "situaciji pristupiti na human način, kako se ne bi pretvorila u pravu humanitarnu krizu", rekao je.
BiH ima centar za tražioce azila kod Sarajeva u kojem ima mjesta za samo 154 ljudi.
"Situacija se komplikuje", rekao je nedavno ministar bezbjednosti Dragan Mektić, ističući da se između Grčke i Bosne trenutno nalazi 45.000 do 50.000 migranata, a mnogi od njih mogli bi da okušaju sreću preko BiH.
Granica sa Hrvatskom, članicom EU-a, duga je 1.000 kilometara, a Sarajevo ima samo 2.000 graničnih policajaca.
Po Nidžari Ahmetašević, volonterki koja radi sa migrantima u Sarajevu, broj migranta u zemlji najmanje je dvostruko veći od službenih podataka.
"U kontaktu smo sa više od 300 ljudi. Pronašli smo rješenje (kada je riječ o smještaju) za njih oko 50, ali mogli bismo napuniti još dvije takve kuće", kazala je.
U početku zamišljen kao hostel u predgrađu Sarajeva, velika zgrada gdje su smješteni Vesam i njegova rodbina ima odvojene sobe sa toaletima. Kuću je osigurao Bosanac koji živi u inostranstvu, prenosi Hina.
Samira Samadi (35), još jedna migrantkinja koja tu boravi, napustila je iranski grad Isfahan početkom 2017. zajedno sa suprugom. Ljekari Ljekara bez granica prate njenu trudnoću.
"Želim da odem u Njemačku... ali zbog ženine trudnoće ne možemo da nastavimo", rekao je njen suprug Anuš Orak.
"Vjerovatno ćemo pričekati ovdje da se dijete rodi".
Par je već pokušao ilegalno da uđe u Hrvatsku, ali su ih spriječili snijeg i šume.
Vesam će, kaže, krenuti za "sedam, možda 10 dana".
"Ne znam gdje ćemo preći granicu, ali ćemo nastaviti da pokušavamo. Već je prevelik put iza nas", rekao je.
( Vijesti online )