Na crnogorskom tržištu ima i falsifikovanih ljekova

Iako u protekloj godini nije bilo otkrivenih slučajeva distribucije falsifikovanih ljekova na crnogorskom tržištu, iz Agencije za kontrolu ljekova i medicinskih sredstava tvrde da pojedinačnih slučajeva ima, ali da ih je veoma teško otkriti, s obzirom na ilegalne puteve kojima se distribuiraju.

Ističući da je u 2009. godini, prema podacima Evropske unije, znatno porastao broj falsifikovanih ljekova na evropskom tržištu, direktor Agencije Milorad Drljević objasnio je za “Vijesti”da su u pitanju ljekovi koji su “vjerna kopija originalnih”, ali “sa lažno predstavljenim sadržajem i porijeklom, koji se najčešće prodaju putem Interneta, malih oglasa ili se direktno nude privatnim apotekama”.

Falsifikovani medicinski proizvodi, kako je on kazao, uglavnom izazivaju niz neželjenih efekata, poput alergijskih reakcija, izostanka terapijskog dejstva, pa i teških komplikacija koje mogu biti pogubne po život.

"Vjerujemo da je oko jedan odsto od ukupnih, falsifikovanih ljekova prisutno na našem tržištu, što je prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) procjena za sve zemlje EU", naglasio je Drljević.

On je upozorio da su ti ljekovi “visokorizični po zdravlje građana, jer sadrže ili manju aktivnu supstancu lijeka u odnosu na originalni ili tih supstanici uopšte i nema, dok u najgorem slučaju mogu sadržati otrovne supstance koje direktno ugrožavaju zdravlje ljudi”.

Falsifikovani medicinski proizvodi, kako je on kazao, uglavnom izazivaju niz neželjenih efekata, poput alergijskih reakcija, izostanka terapijskog dejstva, pa i teških komplikacija koje mogu biti pogubne po život.

Bolja kontrola na graničnim prelazima

"Nastojimo da u što skorijem periodu oformimo skrining laboratoriju za potrebe brzih analiza ljekova koja bi se posebno bavila otkrivanjem falsifikovanih ljekova na našem i na tržištu u regionu. Time ćemo u saradnji sa nadležnim organima biti u prilici da omogućimo znatno bržu kontrolu na graničnim prelazima", kazao je Drljević.

Laboratorija, jedina takve tehnologije u regionu, istakao je on, može da kontroliše ispravnost i do 80 odsto ljekova koji su u prometu kod nas.

Mada u posljednje vrijeme građani sumnjaju u kvalitet i bezbjednost medicinskih preparata, s obzirom na česta povlačenja iz prometa pojedinih ljekova, u čiju se ispravnost sumnja, Drljević tvrdi da se u našim apotekama nalaze sigurni i kvalitetni ljekovi.

"Agencija kontrolu ljekova vrši ocjenom sertifikata o izvršenoj kontroli kvaliteta od strane ovlašćenih laboratorija, kao i metodom slučajnog uzorka iz prometa po prijavi ili sumnji na neispravnost", naglašava Drljević.

Vakcine prolaze dvostruku kontrolu

Takva utisak vjerovatno se stiče, kako on naglašava, jer Agencija reaguje i na najmanju sumnju o neispravnosti.

"Stalne kontrole su samo potvrda da se plasiraju bezbjedni ljekovi. Uglavno provjeravamo problematične serije i ukoliko je lijek odgovarajućeg kvaliteta, što je često slučaj, on se vraća na tržište.

Takođe, prilikom registracije, za koje je prošle godine bilo oko hiljadu zahtjeva, sprovode se detaljne kontrole", kazao je Drljević.

On je naglasio da se vakcine i ljekovi za krvne derivate dvostruko kontrolišu i najavio da će organizovanjem internet servisa Agencija uskoro poboljšati komunikaciju sa ljekarima, kojima će u svakom tenutku biti dostupni obrasci za prijavu neželjene reakcije na lijek, informacije o kontraindikacijama i svi bitni podaci o medicinskim preparatima.

Sa tržišta povučen “diklofen” i “reduktil”

Sa crnogorskog tržišta u prošloj godini, kako su kazali iz Agencije, povučeni su “reductil” (sibutramin), “vigantol” oralne kapi (namijenjene djeci starosti do dvije godine) i “diklofen” tablete od 50 mg, serija 3976.

Inspekcija Ministarstva zdravlja, kako su naglasili iz Agencije, je obaviještena i o povlačenju drugih ljekova koje je naložila Evropska agencija za ljekove, za koje je utvrđeno da se nijesu nalazili na našem tržištu i to: “avandia”, “procrit”, “velcade”, kao i rastvori za peritonealnu dijalizu “extrane”, “dianeal”, “nutrineal”.

Otrov stiže preko Interneta

Količina falsifikovanih ljekova koji prelaze evropske granice povećava se alarmantnom brzinom. Prema podacima Evropske komisije, u poređenju sa 2005. godinom, zapljena falsifikovanih ljekova na granicama zemalja EU 2009. povećala se za 380 odsto. Među oduzetim medikamentima hemičari su otkrili lijekove protiv dijabetesa koji sadrže otrov za pacove i tablete protiv alergije sa nedozvoljenom dozom lijeka za srce.

Šverc ljekova je globani biznis, ali zakonsko gonjenje švercera je veoma komplikovano. Stručnjaci EU naglašavaju da je potrebno unaprijediti pakovanje preparata koje se može lako kopirati i posvetiti pažnju pitanjima sigurnosti

Prema podacima EU, problem lažni lijekovi ne proizvode se samo u malim, podrumskim laboratorijama, već su često proizvod velikih fabrika sa potencijalom proizvodnje hiljada pilula na dan. Ta industrija je veoma dobro organizovana i veoma profitabilna.

Za stručnjake EU, najveći izazov u borbi protiv ovog problema predstavlja distribucija lažnih ljekova preko Interneta, koji mami niskim cijenama i brzim rezultatima. I prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, ozbiljkno se povećava trgovina lažnim ljekovima širom svijeta.

Posao je veoma profitabilan, a rizik da budeš uhapšen ili osuđen prilično mali. Šverc ljekova je globani biznis, ali zakonsko gonjenje švercera je veoma komplikovano. Stručnjaci EU naglašavaju da je potrebno unaprijediti pakovanje preparata koje se može lako kopirati i posvetiti pažnju pitanjima sigurnosti, kao što su hologrami ili individualni bar kodovi koje je teže kopirati.

Paralelna trgovina medikamentima oslanja se i, npr. na nabavku ljekova u zemljama gdje im je cijena niža i gdje ne odstupaju od ograničenja manje razvijenog sistema zdravstvene zaštite. Tako se jeftini ljekovi prepakuju, ponovo izvoze i prodaju na skupljim tržištima.

( Tanja Jovanović, N.V. )