Za "žrtve tranzicije" potrebno 50 miliona eura
Umjesto šest do sedam hiljada zahtjeva, koliko su očekivali, na adresu Fonda je stiglo 21.526 zahtjeva radnika koji su tokom proteklih 20 godina otpušteni bez svoje krivice.
Fond rada je zatrpan zahtjevima bivših radnika koji se nadaju da će se u što skorijem roku naći na listi za isplatu otpremnine od 1.920 eura.
Umjesto šest do sedam hiljada zahtjeva, koliko su očekivali, na adresu Fonda je stiglo 21.526 zahtjeva “žrtava tranzicije” koji su tokom proteklih 20 godina otpušteni bez svoje krivice, a da po tom osnovu nijesu dobili nikakvu nadoknadu.
Nedavno izabrani direktor Fonda Kemal Đečević rekao je “Vijestima” da je 365 rješenja obrađeno i čeka da novac, ukupno 703.000 eura, bude pušten iz državnog trezora.
Od ukupnog broja pozitivno riješenih zahtjeva u 2010. godini izvršena je isplata za njih 478 u iznosu od 920 hiljada eura" kazao je Đečević."Jednostavno smo zatečeni. Do cifre od više od 21.000 smo došli zaključno sa 8. januarom kada je istekao rok za njihovo podnošenje. Uglavnom je riječ o licima koja imaju pravo na otpremnine, ali ima i na hiljade onih koji su podnijeli zahtjev, iako su već na neki način namireni od države ili poslodavaca. Njihovi zahtjevi će biti odbijeni" rekao je Đečević.
Ipak, i zahtjevi bivših radnika koji nemaju osnova za isplatu potraživanja moraju proći zakonom propisanu proceduru, a to, kako je rekao, zahtijeva angažman stručne službe Fonda i znatno povećan obim posla.
"Prema Zakonom propisanoj proceduri razmatrano je 1.876 zahtjeva, pozitivno je riješeno 1.613 zahtjeva i donesena rješenja o isplati potraživanja u ukupnom iznosu od 3,11 miliona eura, dok je 260 zahtjeva neosnovano, a tri su odbačena jer su ih podnijela lica koja ne mogu biti stranke u postupku. Od ukupnog broja pozitivno riješenih zahtjeva u 2010. godini izvršena je isplata za njih 478 u iznosu od 920 hiljada eura" kazao je Đečević.
Godišnji budžet Fonda 2,35 miliona eura
On je rekao i da je Ministarstvo finansija 711 rješenje isplatilo, odnosno 1,48 miliona eura, ubrzanom dinamikom tokom januara.
Ukoliko bi Fond odobrio sve pristigle zahtjeve, to bi koštalo oko 50 miliona eura, a njihov godišnji budžet je svega dva miliona i 350.000 eura.
"Samo da isplatimo rješenja koja smo donijeli prošle godine potrošićemo novac koji nam je opedijeljen za ovu" kazao je Đečević.
Ipak, nije sve tako crno jer, kako je rekao, Zakon o Fondu rada im dozvoljava, pored sopstvenih sredstava, dodatni dio novca iz budžeta.
"Računamo da ćemo tokom godine naći načina da u saradnji sa ministarstvima rada i finansija nađemo neka rješenja. Ogroman novac je u pitanju. Očekujemo pomoć od donatora koji se bave ovom problematikom, da vidimo kakva je praksa u regionu gdje je značajna i radikalna promjena strukture privrede. Veliki broj ljudi ostaje bez posla i socijalna komponenta je veoma značajna za sve zemlje. Možda i tu može da se nađe prostor za donacije" kazao je Đečević.
Fond je počeo sa radom u januaru protekle godine, a novac za rad Fonda obezbjeđuju iz doprinosa u visini od 0,20 odsto na teret poslodavca koji obveznik od osiguranja od nezaposlenosti obračunava na osnovicu koja se odnosi na taj doprinos u skladu s posebnim zakonom.
Đečević je rekao da Fond tek treba da počne da se bavi poslom zbog kojeg je prvenstveno osnovan - zbrinjavanje radnika koji su bez posla ostali zbog stečaja ili su proglašeni tehnološkim viškom od avgusta 2008. godine.
"Ima i njihovih zahtjeva ali pošto smo ih sve primali zajedno, ne znamo koliko je stečajaca, a koliko žrtava tranzicije" kazao je Đečević.
Posebna pažnja za zahtjeve sa sjevera
Đečević je kazao da se bivši radnici koji očekuju otpremnine intenzivno interesuju za zahtjev koji su predali.
"Nakon što službenici Fonda obrade zahtjev, bivši radnici dobijaju rješenje i do sada je nakon najkasnije dva mjeseca novac uplaćivan" rekao je on.
Đečević je rekao da službenici Fonda rade na “dva kolosijeka”.
"Zahtjevi su primljeni i sada se unose u bazu podataka i obrađuju po određenoj hronologiji. Vodi se računa o vremenu predaje zahtjeva i teritorijalnoj strukturi jer više vodimo računa o opštinama na sjeveru, gdje je taj problem više izražen. Imamo gradova čiji su gotovo svi stanovnici bili zaposleni u dvije ili tri fabrike" rekao je Đečević.
( Marijana Camović )