Autoput građane već koštao 10 miliona
U Ministarstvu saobraćaja kažu da ni hrvatski ni grčko-izraelski konzorcijum nijesu platili penale i da na to nijesu ni bili obavezni, iako je Vlada izgubila veliko vrijeme čekajući njih da nađu pare za izgradnju autoputa.
Da se ostvarilo makar jedno osrednje ubjedljivo obećanje ovdašnjih političara, ili da je od obećanja moguće izgraditi autoput, Crna Gora bi već odavno imala široki drum.
Ovako, pošto su obećanja imaginarna stvar a autoput realna pojava u prostoru koja i te kako košta, Crna Gora od autoputa, ako se zanemari hrpa papira koji se drugačije zovu planovi i studije, nema ništa osim platoa u Gornjim Mrkama s kojeg kao da i dalje odzvanjaju govori tri premijera.
Ipak, iako stvari, osim u priči, godinama nijesu mrdnule s mjesta, iz državne kase je za taj projekat vijeka već iscurelo desetak miliona eura.
U Ministarstvu saobraćaja kažu da sve što je do sada urađeno i plaćeno nije uzalud.
"Urađen je čitav set zakonskih i podzakonskih akata. Blagovremeno je usvojen 'lex specialis' Zakon o koncesiji za izgradnju autoputa Bar-Boljare, kao i detaljni prostorni plan za autoput Bar-Boljare. Uporedo s tim, pripremljena je obimna tehnička dokumentacija, uključujući idejni projekat za dionicu Smokovac–Mateševo i generalne projekte za preostale dionice", kažu u ministastvu saobraćaja.
U troškove priprema za izgradnju autoputa svakako treba računati i izradu državnog prostornog plana koji je koštao 430.000. Tome treba dodati još 300.000 eura koliko je koštao detaljni prostorni plan autoputa Bar - Boljare
"Pripremljena je i obimna tenderska dokumentacija koja je podrazumijevala izradu velikog broja elaborata, studija, ekspertskih dokumenata i ekspertiza - oko 50 dokumenata s više hiljada stranica pravne i tehničke dokumentacije, uključujući projekte, crteže i tehničke studije. Sva ta dokumentacija koristiće se za izgradnju autoputa Bar-Boljare bez obzira na vrijeme početka radova, tako da se uloženi novac ne može smatrati nesistematski potrošenim".
A novca nije potrošeno malo.
Za izradu studije izvodljivosti, čiji je zadatak bio da pronađe optimalna ekonomska i finansijska rješenja i generalne projekte za dionice autoputa Andrijevica - Mateševo i Virpazar - Smokovac francuskoj kompaniji Louis Berger SAS plaćeno je nešto preko 1,3 miliona eura.
Iako će se s Kinezima, od kojih zvanična Crna Gora tokom proljeća očekuje ponudu za izgradnju autoputa, tek dogovarati detalji, holandski Ecorys je za Studiju o opcijama privatno-javnog partnerstva prije dvije i po godine dobio 164.000 eura.
Svakako najviše novca je potrošeno na eksproprijaciju pa je, kako kažu u Direkciji, do sada otkupljeno 871.729 kvadratnih metara zemljišta i objekata, što odgovara površini od skoro 500 rala
Za konsultantske usluge odnosno savjete, pošto se do sada u Crnoj Gori nije gradilo ništa tako krupno, a sve da bi se „pratili međunarodni standardi i najbolje međunarodne prakse“ Međunarodnoj finansijskoj korporaciji (IFC), koja je dio grupacije Svjetske banke, dato je 400.000 eura.
U Ministarstvu saobraćaja kažu da ni hrvatski ni grčko-izraelski konzorcijum nijesu platili penale i da na to nijesu ni bili obavezni, iako je Vlada izgubila veliko vrijeme čekajući njih da nađu pare za izgradnju autoputa.
"Troškovi hrvatskog konzorcijuma u fazi dostavljanja ponude na tenderu za izgradnju autoputa Bar - Boljare i nakon potpisivanja koncesionog ugovora bili su naknada Međunarodnoj finansijskoj korporaciji u iznosu od 800.000 eura", kažu u Ministarstvu.
Otkupljeno skoro 500 rala zemlje
U troškove priprema za izgradnju autoputa svakako treba računati i izradu državnog prostornog plana koji je koštao 430.000. Tome treba dodati još 300.000 eura koliko je koštao detaljni prostorni plan autoputa Bar - Boljare.
Dvije najkrupnije stavke u dosadašnjem troškovniku autoputa pokrila je Direkcija za saobraćaj.
U toj instituciji kažu da su za izradu idejnog projekta za dionicu Smokovac - Mateševo podgoričkom Građevinskom fakultetu platili 1.788.000 eura.
Svakako najviše novca je potrošeno na eksproprijaciju pa je, kako kažu u Direkciji, do sada otkupljeno 871.729 kvadratnih metara zemljišta i objekata, što odgovara površini od skoro 500 rala. To je Direkciju koštalo 5.242.888 eura. Kada se svi ovi troškovi saberu ispadne da je država do sada na ovaj projekat potrošila desetak miliona eura.
( Miodrag Babović )