U Tivtu na mjestu gdje je predviđen park, cvjeta deponija

Divlja deponija šuta i raznog drugog otpada ponovo je nikla na zaštićenom području Solila, duž trase cjevovoda prema Radovićima.

„Pod okriljem mraka i u ranim jutarnjim časovima istresa se otpad na nedozvoljenim mjestima, što predstavlja opasnost za tek postavljeni cjevovod, a stvara se i ružna slika krajolika“, kaže Olivera Doklestić, građevinski inženjer u preduzeću „Vodakom“, koje je vršilo nadzor nad poslovima izgradnje cjevovoda za Radoviće.

Iz „Vodakoma“ su i ranije upozoravali, a tokom ljetnih mjeseci i apelovali, da se šut tamo ne odlaže, ali su pojedinci nastavili sa starim navikama.

„Ova pojava ne datira od minulog ljeta, mnogo je starijeg datuma i seže godinama unazad“, kaže Doklestić.

Dugo vremena Solila, koja su predviđena za ornitološki park, bila su mjesto odlaganja sadržaja cisterni sa kanalizacionim otpadom, a nadležne opštinske i republičke službe u više navrata su utvrđivale prekršaje nepoznatih počinilaca.

Objavljivane su i registarske oznake na kamionima i cisternama koji su činili prekršaje. U „Vodakomu“ se nadaju da će krivci biti otkriveni, jer je ugroženo područje od posebnog interesa, a u kontaktu su i sa komunalnom inspekcijom.

Prema podacima Centra za proučavanje i zaštitu ptica Crne Gore, na Solilima je dosad zabilježeno 47 vrsta ptica vodenih staništa, od čega su četiri vrste stalno prisutne, oko 35 njih zimuju, dok se šest vrsta vjerovatno gnijezdi. Sa ostalim grupama ptica, pjevačicama, grabljivicama i ostalim na Solilima je do sada registrovano 111 vrsta.

No, spisak nije ni približno konačan, jer se svake godine na njima registruje po nekoliko novih za to stanište, među kojima je česti posjetilac i atraktivni flamingos ili plamenac.

Solila su, kao mjesto proizvodnje soli, bila jedan od najznačajnijih privrednih resursa srednjovjekovnog Kotora, a 2007. su zaštićena kao specijalni florističko-faunistički rezervat, prvi takve vrste na crnogorskoj obali i prvo zaštićeno područje na obali poslije 1968. godine, kada je zaštićen veliki broj plaža.

Solila su Emerald stanište Bernske konvencije i područje od međunarodnog značaja za boravak ptica u Crnoj Gori - IBA.

Prema podacima Centra za proučavanje i zaštitu ptica Crne Gore, na Solilima je dosad zabilježeno 47 vrsta ptica vodenih staništa, od čega su četiri vrste stalno prisutne, oko 35 njih zimuju, dok se šest vrsta vjerovatno gnijezdi. Sa ostalim grupama ptica, pjevačicama, grabljivicama i ostalim na Solilima je do sada registrovano 111 vrsta

Stanište ugroženih životinjskih vrsta

Na zaštićenom području tivatskih Solila, prema podacima Centra, registrovano je i 14 predstavnika vodozemaca i gmizavaca, od čega se na IUCN cvenoj listi nalazi deset ranjivih i tri ugrožene vrste.

To područje se prepoznaje i po vegetaciji koja nastanjuje zaslanjena vlažna staništa. „Radi se prvenstveno o livadama biljaka salicornia i limonietela, te vegetaciji juncetalia maritime i vegetaciji slatko - slanih močvara phragmitetalia.

Kako su ovakvi kompleksni tipovi prirodne vegetacije na muljevito-glinovitoj podlozi već iščezli na većini staništa na istočnoj obali Jadrana, to se očuvanje kompaktnosti područja solila kao sigurnog staništa halofitne vegetacije ističe kao posebni ekološki izazov“, kažu podaci Centra za proučavanje i zaštitu ptica Crne Gore.

( Željko Komnenović )