U Vruji kod Gusinja 30 porodica i dalje van domova
Stanje u naselju je veoma teško i najhitnije se mora postaviti novi patos u kućama, što je najveći uslov za povratak porodica u svoje stanove
Nakon skoro tri mjeseca od poplava, iz naselja Vruja u Gusinju se privremeno odselila veća polovina od 76 porodica, koje su ovdje bile nastanjene, jer se apsolutno nijesu stvorili uslovi za njihov povratak.
Prema riječima predstavnika izbjeglih i raseljenih Mehmeda-Meda Kanjiže, stanje u naselju je veoma teško i najhitnije se mora postaviti novi patos u kućama, što je najveći uslov za povratak porodica u svoje stanove.
„Potrebno je da se u 78 stanova postavi novi pod. Imamo obećanja da će se patos uraditi. UNHCR je već uradio patos u 10 stanova, a u ostalima će se postaviti kada se nabavi novac. U planu je da UNHCR završi 37 odsto posla, dok će ostalo najvjerovatnije završiti Vlada.
“Bez obzira na to što se svi na razne načine bore da izbace vlagu iz svojih soba, to i dalje ne uspijevaju, iako je tokom januara bilo dosta sunčanih dana.
Mislim da ovaj narod, koji je mnogo izgubio u poplavama, zaslužuje konkretnu pomoć u novcu, da bi mogao da kupi bar dio kućnog inventara, koji su stekli mukotrpnim fizičkim radom, i molim sve nadležne da se malo više angažuju i pruže neku pomoć, kako se ne bi osjećali suvišnim i odbačenim.
Nakon poplava koje su nas zadesile, naselje je ličilo na groblje namještaja i bijele tehnike, koju više niko nema“, kazao je Kanjiža.
On dodaje da je u naselje do sada stizala pomoć u hrani i ćebadima, ali da je potrebno što hitnije uputiti novčanu pomoć, bar u vidu jednokratne, te apeluje na Vladu, Ministarstvo rada i socijalnog staranja i Opštinu, da se malo više angažuju povodom tog pitanja.
„Hvala svima onima, koji su nam do sada pomagali bilo čime, ali apelujem na sve nadležne institucije da nas zaštite od rijeka Vruje i Dolje, jer ako još jednom voda prodre u naselje, bojim se da će naše barake završiti u Plavskom jezeru.
Potrebna nam je novčana pomoć za kupovinu kućnog inventara, pa ako se takve pomoći dijele u drugim krajevima Crne Gore, pošteno bi bilo da i stanovnici Vruje dobiju takav vid odštete“, kazao je Kanjiža.
Nema novca ni za status
Kanjiža ističe da su zbog poplava stanovnici Vruje finansijski iscrpljeni, pa mnogi neće biti u mogućnosti da pribave svu dokumentaciju potrebnu za regulisanje statusa i boravak u Crnoj Gori, čiji rok ističe u novembru.
"S obzirom na to da smo svi ostali bez novca, nijesmo u stanju da izvadimo dokumenta i da na vrijeme sredimo legitimacije za strance. Taj posao zahtijeva velike troškove oko putovanja za Srbiju i u druga mjesta iz kojih smo izbjegli, a otežavajuća okolnost je i što se neki od papira čekaju i po nekoliko mjeseci. Ako je iko i prikupio novac za te namjene, potrošio ga je preživljavajući nakon poplava".
Došli smo u situaciju da molimo Skupštinu Crne Gore da rok produži, jer nijesmo u stanju da u datom roku završimo sve obaveze povodom tog pitanja.
Bilo bi realno da se taj rok produži do juna 2012. godine, s obzirom na sve što se izdešavalo tokom poplava i šta smo sve izgubili.
U naselju, gdje živi 76 porodica, rade samo tri čovjeka, a dokumenta se bez novca ne mogu izvaditi.
( Amil Ibrahimagić )