Kristijan Vulf: Naziv Aušvic ispunjava Njemce stidom
Njemački predsjednik posebno je odao priznanje spremnosti nekadašnjih žrtava da krenu u proces pomirenja sa Njemcima.
Predsjednici Njemačke i Poljske, Kristijan Vulf i Bronjislav Komorovski, odali su u nekadašnjem nacističkom logoru Aušvic-Birkenau počast preživjelim logorašima i žrtvama holokausta apelujući na svijet da ne zaboravi stradanja Jevreja. "Naziv Aušvic, kao nijedan drugi, simbol je zločina Njemaca nad milionima ljudi. Ispunjava nas, Njemce, stidom. Snosimo za to istorijsku odgovornost koja je u potpunosti nezavisna od individualne krivice. Ne smijemo nikada da dopustimo da se takvi zločini ponove", rekao je Vulf pred Spomenikom žrtava logora. U svijetu se 27. januara obilježava Dan sjećanja na žrtve holokausta u Drugom svjetskom ratu. Njemački predsjednik posebno je odao priznanje spremnosti nekadašnjih žrtava da krenu u proces pomirenja sa Njemcima i naglasio da je to za Njemce velika sreća. U govoru na mjestu gdje su njegovi sunarodnici tokom Drugog svjetskog rata ubili oko 1,1 milion ljudi, Jevreja i pripadnika drugih evropskih naroda, njemački predsjednik podržao je apel da međunarodna zajednica prikupi sredstva da se očuva logor koji polako nagriza zub vremena.
"Današnja omladina mora da sazna istinu o nacističkom režimu. Tada će glasno moći da se suprostavi onima koji činjenice falsifikuju ili ih negiraju. Moći će da istupe protiv onih koji ništa ne žele da shvate, nipodaštavaju one koji su umrli i rugaju se onima koji su preživjeli", rekao je Vulf.
Poljski predsjednik Komorovski označio je Aušvic za mjesto u kome se prikazuju sjećanja na sve stravične zločine Drugog svjetskog rata.
"Ovdje treba da govorimo. Ne samo zato da pamtimo, da znamo, već i zato da u sebi izazovemo duboku refleksiju da li ti stravični mehanizmi zločina pulsiraju i danas, nekakvim skrivenim životom u našem savremenom svijetu", rekao je Komorovski.
Poljski predsjednik dodao je da život, uprkos monstruoznom zločinu holokausta, ide dalje, ali da na svijetu mora da postoji neko mjesto na kome se sjećamo, kako bismo budućnost izgradili na istini ma kako ona bila bolna.
Iz Aušvica je upućen apel da međunarodna zajednica pomogne da se u novu međunarodnu fondaciju prikupi 120 miliona eura neophodnih za restauratorske radove u logoru, gdje neke barake prijete da se pretvore u ruine.
U međunarodni fond za Aušvic prikupljeno je do sad 80 miliona eura, a polovinu neophodne sume dala je Njemačka, svjesna, kako je naglasio svojevremeno predsjednik Vulf, svoje istorijske odgovornosti čak i ako sadašnje pokoljenje Njemaca sa njima nema veze.
Prije ceremonije odavanja pošte za šest miliona evropskih Jevreja, žrtava holokausta, Vulf i Komorovski položili su vijence pred Zid smrti u logoru ispred koga su nacisti od 1940. do 1943. godine strijeljali više hiljada logoraša.
U Centru za mlade u Aušvicu, Vulf, Komorovski i grupa od 13 logoraša koji su preživjeli rat sreli su se sa mladim Njemcima i Poljacima u debati o istoriji Evrope i njenoj budućnosti.
Ujedinjene nacije su 27. januar proglasile Danom sjećanja na žrtve holokausta. Taj datum je odabran simbolično jer je na taj dan 1945. godine sovjetska Crvena armija oslobodila logor u kojem je zatekla svega oko 8.000 izgladnjelih logoraša, među kojima i 500 djece.
Većinu logaraša, više od 50.000 ljudi koji bi živi mogli da dočekaju sovjetske vojnike, nacisti su prethodno otjerali u Marš smrti u druge logore dalje od fronta.
( Vijesti online )