„Narode moj!“

Još jedna zabava za građane Crne Gore. Nije „Ne ljuti se čovječe“, šah, ili „Monopol“, ali jeste društvena igra za široke narodne mase pod nazivom „potpisi.dik.co.me“. Igra je najnovijeg datuma i, za razliku od ostalih već odavno poznatih društvenih igara, oročena je na kratko vrijeme, tačnije do 15. aprila ove godine. Samo se do tada možete igrati, pa ko ugrabi ugrabio je. Kao i svaka druga, služi da se ubije dosada, nakratko skrene pažnja sa važnih stvari i problema i bude relativno zanimljiva. Dobili (podatak) ili ne - isto vam se piše. Ali vam se ne piše isto ako vas u bazi pronađe vaš poslodavac koji igrom slučaja ima različito političko mišljenje od vas i koji, naravno, ima vaš matični broj. Doduše, uvijek možete reći da vam je falsifikovan potpis.

Ovakav bi, u najkraćem, mogao biti opis najnovije aplikacije Državne izborne komisije koja je zaokupila pažnju građana i izazvala različite javne polemike. Prosto milina jedna od količine zabrinutosti Državne izborne komisije da kojim slučajem ne dobijemo falsifikovanog predsjednika države. Jer, logično je zaključiti, ako su mu potpisi podrške falsifikovani, onda on nije niti može biti kandidat za predsjednika već kandidat za Spuž. Da li je to baš tako kako izgleda?

Da bismo bolje shvatili suštinu i svrhu ove igre, dovoljno je da se vratimo samo malo u nazad. Nedavno je Skupština Crne Gore (samo)voljom vladajuće većine izglasala izmjene i dopune Zakona o biračkom spisku. Suština promjene se ogleda u ukidanju mogućnosti, parlamentarnim strankama i nevladinim organizacijama sa ovlašćenjem za praćenje izbornog procesa, da mogu imati cjelokupan uvid u birački spisak i promjene u njemu. Sve pod plaštom zaštite ličnih podataka, posebno jedinstvenog matičnog broja građana. Mrak. Vjerujem da ćemo se svi složiti da je očišćen i ažuriran birački spisak prvi i najvažniji uslov za održavanje fer i poštenih izbora. Izmjenama pomenutog zakona ne samo da smo vraćeni mnogo godina u nazad, već je ubijena svaka nada da ćemo uz veliki pritisak i sa teškom mukom napokon doći do biračkog spiska koji oslikava stvarno brojčano stanje birača u Crnoj Gori.

Kad već pomenusmo taj famozni matični broj, da pojasnimo o čemu se tu radi. Prvih šest brojeva su datum vašeg rođenja: dan, mjesec i posljednja tri broja godine rođenja. Sljedeća dva broja su regija u kojoj ste rođeni. Ako ste rođeni u Crnoj Gori, ti brojevi će biti od 20 do 29 (na primjer: Podgorica 21, Nikšić 26, Pljevlja 29 i sl.). Naredna tri broja, u zavisnosti od opštine u kojoj ste rođeni, označavaju pol. Od 000 do 499 su muškarci, a od 500 do 999 su žene. I na kraju je kontrolni broj koji se dobija preko formule koja uključuje sve ove predhodne brojeve. Znači, da taj mnogo čuvani matični broj sadrži sljedeće velike tajne: datum vašeg rođenja, region u kome ste rođeni, pol i kontrolni broj. Ako ga slučajno zaboravite, a nije vam pri ruci lična karta, naći ćete ga u svojoj banci, kod svog poslodavca, kod mobilnog operatera, na skoro svakom obrascu koga ste popunili u životu i na još bezbroj mjesta. Zamislite, u eri globalnih elektronskih komunikacija, a posebno društvenih mreža, kolika su tajna podaci koje sadrži vaš matični broj. Upravo tu tajnu ukucavate i u pomenutu aplikaciju DIK-a sa početka teksta. I da se ne zamajavamo, oni pravi veoma lični podaci o vama, ipak se nalaze negdje drugo i obično ih posjeduju neke razne tajne i javne službe, a prikupljaju ih i koriste kad i kako oni hoće.

Nije teško zaključiti da su razlozi za izmjenu Zakona o biračkom spisku motivisani nečim sasvim drugim i to neposredno pred predsjedničke i lokalne izbore. Kakve se sve netačnosti i nelogičnosti nalazile u biračkom spisku, već sam ranije pisao upravo na stranicama ovog dnevnog lista i to u periodu kad je postojala kakva-takva mogućnost kontrole. Zamislite sada - kada baš niko ne može da ima sveobuhvatan uvid u taj spisak, osim Ministarstva unutrašnjih poslova ili, da budem potpuno precizan, DPS-a - šta će se sve u njemu nalaziti na dan izbora. Ko će sve moći da glasa i koliko puta. Da, dobro ste pročitali „koliko puta“. Pitate se, vjerovatno, kako se može glasati više puta kada imamo elektronsku identifikaciju birača na biračkom mjestu? Pa, evo da pojasnim. U uređajima za elektronsku identifikaciju na biračkom mjestu nalaze se samo birači sa tog biračkog mjesta. Tako da u koliko ste glasali na nekom drugom biračkom mjestu jer ste i tamo upisani na spisak, moći ćete bez problema glasati ponovo jer u uređaju nema spiska sa tog biračkog mjesta na kom ste već obavili glasanje. Što znači da jedan te isti birač može glasati više puta ukoliko su njegovi podaci nalaze na više biračkih mjesta. Jedino šta vam ostaje, da vjerujete DPS-u na riječ da se to neće dešavati, a u tom slučaju ste naivno naivni. Osim toga, vjerovatno će ponovo biti aktuelan onaj vic o Cetinjaninu koji je ispred biračkog mjesta čekao da vidi pokojnog oca jer su mu rekli da i on redovno glasa. Ako se predsjednički izbori završe već u prvom krugu nemojte da se začudite. Lokalne izbore da i ne pominjemo. E pa „NARODE MOJ“ upravo je aplikacija DIKA, smišljena kako bi „dokazala“ zloupotrebu biračkog spiska i „opravdanost“ izmjena Zakona o biračkom spisku. Jer, da je neko stvarno želio da spriječi falsifikovanje potpisa podrške kandidatu u obrascu za davanje potpisa ne bi bio matični broj već broj lične karte (Zakon o izboru Predsjednika Crne Gore član 5) koga, između ostalog, nema u biračkom spisku.

P.S. Nijesam mogao vjerovati da je, član Državne izborne komisije u stalnom sastavu, gospođa Nataša Pešić u emisiji „Načisto“ na pitanje novinara „da li se u biračkom spisku nalazi registarski broj lične karte“ odgovorila „da“. Ova gospođa ili nije govorila istinu ili nikada nije vidjela birački spisak Crne Gore. I u jednom i u drugom slučaju to je katastrofalno jer je birački spisak prvi i najvažniji posao za jednu izbornu komisiju, a pogotovo državnu.

Autor je politikolog

( Miodrag Radović )