Ko su kandidati za sljedeću veliku kriminalnu aferu?

Ko je sljedeća krupna riba koja i dalje pliva u mutnom, a mogla bi se uskoro upecati u mreži specijalnog tužioca za organizovani kriminal, ispletenoj od, takozvane, političke volje sukobljenih interesa, ali i jednog od sedam izričitih zahtjeva Evropske unije – obračunom sa korupcijom.

To pitanje je u posljednje vrijeme razlog za nemiran san brojnih crnogorskih tajkuna, lokalnih moćnika i političara a muči i znatiželju crnogorske javnosti, koja iščekuje novi potez crnogorskog tužilaštva.

Ako su, kao i u slučaju Zavala, putokaz za tužilačku istragu krivične prijave NVO „Mreža za afirmaciju nevladinog sektora“ (MANS), onda bi se nova korupcionaška afera, po svemu sudeći, mogla ponovo dogoditi u oblasti građevinarstva i to u Baru, jednom od najvećih lučkih gradova na Jadranu, divljoj gradnji na rajskom ostrvu Ada Bojana, pokraj jednog od najpoznatijih naturističkih kompleksa u Evropi, ali i u glavnom gradu, prijestonici turizma...

U minule tri godine MANS je podnio oko 350 krivičnih prijava i inicijativa tužilaštvu za pokretanje istrage protiv pravnih i fizičkih lica. Tužilaštvo je, prema saznanjima te NVO, odbacilo 130 prijava, u više od 170 slučajeva nema odgovora, dok je oko 40 slučajeva u fazi prikupljanja podataka.

Pavićević namještao poslove svojoj firmi

Da li bi se u gradu u podnožju Rumije mogla očekivati neka nova “Zavala”, iz crnogorskog tužilaštva zasada nema naznaka.

MANS je toj instituciji podnio niz krivičnih prijava protiv prvog čovjeka Bara Žarka Pavićevića i drugih odgovornih zbog sumnje da su zloupotrijebili službeni položaj prilikom sklapanja više ugovora sa kompanijom „Basketing“, čiji je vlasnik Nebojša Milošević, brat bivšeg gradonačelnika Bijelog Pola, sada ministra poljoprivrede Tarzana Miloševića.

Time je Pavićević, prema istraživanju MANS-a, omogućio sticanje nezakonite koristi ovoj kompaniji, povezanim licima i sebi, a na štetu javnog interesa.

Krivična prijava MANS-a odnosi se i na legalizaciju zgrade koju je Pavićević gradio za Miodraga Đurovića, brata Slobodana Đurovića zvanog Kardinal, osuđenog člana kriminalne grupe koja je likvidirala vlasnika hrvatskog nedjeljnika “Nacional” Iva Pukanića i njegovog saradnika.

Takođe, MANS je tužilaštvu dostavio prijavu i za sumnje o drugim zloupotrebama gradonačelnika Bara, koje su dokumentovane sa više od 20 pisanih dokaza, ali i šemom poslovnih relacija Pavićevića, njegove građevinske kompanije, Zavoda za izgradnju Bara, drugih lica i kompanija, koje se pretežno bave građevinarstvom i nekretninama, a mogle bi predstavljati osnovnu strukturu za kartelsko udruživanje u tom sektoru.

MANS sumnja da je Pavićević zloupotrijebio službeni položaj u procesu izrade izmjena i dopuna Detaljnog urbanističkog plana „Topolica 1“ u Baru, čime je omogućio legalizaciju nelegalno podignutog objekta u čijoj realizaciji je učestvovala njegova građevinska kompanija Zavod za izgradnju Bara.

Takođe, sumnjaju da je zloupotrijebio službeni položaj u procesu izrade izmjena i dopuna DUP-a „Topolica 3“ u Baru, čime je omogućio legalizaciju nelegalno podignutog objekta kompanije „Longrun invest“ iz Bara, sa čijim kršenjem zakona je već bio upoznat, a nije ništa preduzeo kako bi ga spriječio.

Zloupotrijebio je službeni položaj u procesu izrade izmjena i dopuna Urbanističkog projekta „Fleksibilna zona II“ u Baru, angažujući svoju privatnu firmu na poslovima izrade planskog dokumenta, kojim se predviđa povećanje kapaciteta izgradnje na parcelama koje su, takođe, vlasništvo njegove privatne firme

MANS je prošle godine podnio krivičnu prijavu i protiv kompanije „Kalamper“ i njenog direktora Emina Kalamperovića, brata jednog od čelnika SDP-a Jusufa Kalamperovića, zbog nelegalne gradnje turističkog kompleksa „Vista“ na brdu Volujica u Baru, i ova istraga je u toku.

„Privilegije“ Prve banke

Prva banka, čiji je najuticajniji vlasnik Aco Đukanović, brat bivšeg premijera Mila Đukanovića, i afera oko vraćanja kredita od 44 miliona eura, koliko je poznato nikada nije bila predmet interesovanja tužilaštva, uprkos javnim istupima tadašnjeg guvernera Centralne banke Crne Gore Ljubiše Krgovića.

MANS je prije više od pola godine uputio inicijativu vrhovnom državnom tužiocu Ranki Čarapić da se ispita taj slučaj, ali odgovor na taj zahtjev nikada nije stigao na adresu te NVO.

„Vijesti“ su ranije objavile intervju sa sada već bivšim guvernerom, koji je upozoravao da ta banka djeluje u sukobu sa zakonom, a početkom prošlog ljeta otvorena je i afera vraćanja kredita od 44 miliona eura, koji je vlada pozajmila Prvoj banci za prevazilaženje problema sa likvidnošću.

Posebno sporno bilo je vraćanje prve rata kredita, kada je 13. marta 2009. godine iz državnog trezora uplaćen milion eura na račun Regionalnog vodovoda u Prvoj banci. Prva banka je taj milion uplatila trezoru na ime vraćanja prve rate kredita.

U roku kraćem od pola sata, trezor je 11 puta uplatio po milion eura Regionalnom vodovodu u Prvoj banci, a banka je obavila 11 uplata Trezoru po milion eura, i tako izmirila prvu ratu kredita. Tužilaštvo i dalje ćuti o tome.

Mugoša rekorder u broju prijava

Nezaobilazna figura u građevinskim aferama je svakako gradonačelnik Podgorice Miomir Mugoša, čija je samovolja i djelovanje iniciralo podnošnje rekordne serije krivičnih prijava MANS-a, na koje tužilaštvo ni u jednom slučaju nije odgovorilo pokretanjem krivičnog postupka.

Jedna od tih prijava podnijeta je u decembru 2004. godine zbog sumnje da je sklopio štetne ugovore sa kompanijama, koje se bave izdavanjem lokacija za bilborde.

Tu prijavu odbacio je tadašnji osnovni tužilac Veselin Vučković, a ugovori su u međuvremenu promijenjeni.

Zbog toga je MANS u novembru 2005. podnio prijavu i protiv Vučkovića, tvrdeći da je neosnovano odbacio prijavu protiv Mugoše i nije ispitao nove ugovore.

Tu prijavu, po informacijama MANS-a, tadašnji vrhovni državni tužilac Vesna Medenica odbacila je u roku od 24 sata.

Kako navode u MANS-u, odbačena je i prijava iz oktobra 2006, protiv Mugošine sestre i zeta Mileve i Jovana Vukadinovića, koja je podnijeta zbog uzurpacije opštinskog zemljišta površine 3.056 kvadrata u Tološima.

U obrazloženju prijave, MANS je tada naveo da postoji osnovana sumnja da je taj propust 2003. namjerno omogućila Direkcija za imovinu zbog uticaja Miomira Mugoše.

Još je nepoznat ishod krivične prijave iz juna 2007. godine, protiv građevinskog inspektora glavnog grada Zorana Jokića, zbog sumnje u zloupotrebu službenog položaja i propuštanje dužnosti nadzora u slučaju nelegalnih objekata gradonačelnika Miomira Mugoše na Marezi i u Tološima.

U oktobru 2007. godine, MANS je podnio još jednu prijavu protiv Mugoše, kao i direktora Direkcije za imovinu Dragana Đukića, zbog sumnje da su zloupotrijebili službeni položaj u korist kompanije „Carine“ prilikom prodaje gradskog zemljišta, površine preko 15.000 kvadrata.

Ova prijava je odbačena, a nakon odluke Osnovnog suda u Podgorici o poništenju odluke o prodaji, MANS je u maju prošle godine podnio novu krivičnu prijavu u istom slučaju i istraga je u toku.

Tužilaštvo na inicijativu MANS-a iz juna 2007, vodi istragu protiv Vasilija Đukanovića, bivšeg podgoričkog sekretara za urbanizam, a zbog sumnje da je zloupotrijebio službeni položaj i omogućio privatnom investitoru Muhamedu Bešliću i odgovornim licima u firmi “Evrostan” da, nelegalnom gradnjom, steknu profit.

Za tu uslugu Đukanović je, prema sumnjama MANS-a, dobio dva stana u vlasništvo, od 47 i 79 kvadrata.

U prijavi se navodi da se sumnja da je Bešliću omogućio sticanje značajne imovinske koristi po osnovu dodatno izgrađenih nelegalnih spratova na zgradi i izbjegavanje plaćanja kazne od 15.000 eura po objektu.

U toku je istraga i povodom krivične prijave od septembra 2009, protiv bivše sekretarke za urbanizam glavnog grada Nade Mugoše, te bivšeg rukovodioca građevinske inspekcije Vlatka Vučinića, građevinskog inspektora Borke Novković i glavnog inspektora za građevinarstvo Nataše Gačević, zbog sumnje u zloupotrebu službenog položaja u slučaju nelegalne gradnje 14 stambeno-poslovnih zgrada u Zagoriču, čiji je investitor bio, takođe, Bešlić...

Uzurpacije Ade na čekanju

Enigma za crnogorski javnost je pitanje kada će se tužilaštvo pozabaviti uzurpacijom Ade Bojane, nelegalnom gradnjom desetina vikendica i priključivanja velikog broja njih na ulcinjski elektrosistem.

MANS je svojevremeno zbog toga podnio krivičnu prijavu protiv direktora ulcinjske Elektrodistribucije, koja je, međutim, odbačena. Zbog navodnog neprimjećivanja otuđivanja ove državne imovine, MANS je podnio krivičnu prijavu i protiv nekadašnjih rukovodilaca ulcinjske policije Vladana Lakovića i Sabra Buzukovića. Istraga u vezi sa ovim slučajem je u toku.

Trogodišnja istraga da ne bude standard

Zamjenik izvršnog direktora MANS-a Dejan Milovac ocijenio je da je afera „Zavala“, u kojoj su između ostalih uhapšeni prvi čovjek Budve Rajko Kuljača i potpredsjednik Opštine Dragan Marović, rođeni brat potpredsjednika DPS-a Svetozara Marovića, najdrastičniji slučaj koji je ova NVO prijavila tužilaštvu.

Nadamo se da trogodišnja istraga nije postala standard kojim će se tužilaštvo koristiti tokom budućih procesa. Među podnijetim prijavama ima slučajeva, koji traju po nekoliko godina, a osobe koje su predmet istraga, sve vrijeme obavljaju poslove na odgovornim funkcijama i u poziciji su da utiču na svjedoke i dokaze

Komentarišući procesuiranje slučaja „Zavala“, Milovac navodi da je on daleko od onoga što je praksa u demokratski razvijenim državama i da tužilaštvo tek treba da dokaže da ima načina i volje da svoj posao radi nezavisno od dnevno-političkih uticaja. „Kada je u pitanju ovaj slučaj, tužilaštvo još nije uspjelo u tome. Ukoliko ostanu na procesuiranju samo nižeg nivoa donosioca odluka, i zaobiđu one koji su imali pojedinačno najveću odgovornost, odnosno interes u kompletnom poslu, Branimira Gvozdenovića i Svetozara Marovića, kompletan slučaj će biti pretvoren u farsu“, smatra on.

Apsolutna pasivnost tužilaštva i nedostatak političke volje su, kako je ocijenio, otvorili prostor ključnim akterima slučaja i da utiču na svjedoke, i da pokušaju da falsifikuju dokaze i relevantnu dokumentaciju. „Izjava Čarapićeve data na početku najavljene finansijske istrage, prema kojoj je taj posao već bio završen za tužilaštvo, dovoljno govori o tome koliko će ta istraga biti ozbiljna i kakvi će biti njeni rezultati. Samo procesuiranje „Zavale“ na način na koji je to uradilo crnogorsko tužilaštvo je dovelo do veoma izražene politizacije kompletnog slučaja, gdje se na svaki način pokušava u drugi plan staviti činjenica da se zapravo radi o korupcionaškom poslu stoljeća“, poručuje Milovac.

( Jasmina Muminović, Maja Ivanović )