Šest romana u užem izboru za NIN-ovu nagradu

U uži izbor za NIN-ovu nagradu za najbolji roman godine uvršteni su romani šest autora, među kojima su i raniji dobitnici Goran Petrović i Vladan Matijević, a iz konkurencije su ispala trojica ranijih laureata.

NIN-ovu nagradu mogli bi da dobiju romani “Ono što oduvek želiš” Gordane Čirjanić (Narodna knjiga), “Vrlo malo svetlosti” Vladana Matijevića (Agora, Zrenjanin), “Mi različiti” Veselina Markovića (Stubovi kulture), “Gospođa Olga” Radovana-Belog Markovića (Evro-Giunti), “Ispod tavanice koja se ljuspa” Gorana Petrovića (NID kompanija Novosti) i “Kamen blizanac” Zorana Petrovića (Geopoetika).

Dobitnik će biti proglašen 17. januara, a nagrada će biti uručena 26. januara u Skupštini grada Beograda, prenijela je RTS.

Žiri, kojim predsjedava Vasa Pavković, dobio je na čitanje 130 romana, od kojih je 30 uvršteno u najširi izbor, a u širi 16.

Među knjigama u najširem izboru bila su i djela dosadašnjih dobitnika NIN-ove nagrade Davida Albaharija (Mamac, 1996), Milovana Danojlića (Oslobodioci i izdajnici, 1997) i Svetislava Basare (Uspon i pad Parkinsonove bolesti, 2006), a u trci su ostali samo Goran Petrović, koji je nagrađen 2000. godine za “Sitničarnicu ‘Kod srećne ruke’" i Vladan Matijević.

Ugričić: Nagrada ne daje legitimitet piscu

Dodjela NIN-ove nagrade za 2010. godinu obilježena je i zahtjevom Sretena Ugričića da njegov roman “Neznanom junaku”, u izdanju Lagune, bude povučen iz konkurencije, jer smatra da “ovakva NIN-ova nagrada, kakvom se uglavnom pokazala posljednjih dvadeset godina, ne daje legitimitet piscu, nego pisac daje legitimitet ovakvoj nagradi, ako pristane da učestvuje”.

Portal SEE.cult podsjeća da je poznati pisac u pismu uredništvu “NIN-a” i izdavaču, naveo da NIN-ova nagrada presudno utiče na kanonizaciju savremenog srpskog stvaralaštva, a pošto je roman dominantni i privilegovani žanr, i na artikulaciju ukupne predstave književnosti i njenog statusa na kulturnoj i javnoj sceni.

Navodeći i da takav poredak podstiče konformizam i samosažaljenje umjesto istinoljubivosti, samosvijesti, odgovornosti, racionalne kritičnosti i otvorenosti, te da nije u stanju da produkuje smisao, već ga nemilice troši, ulizuje se predrasudama, niskom ukusu, malograđanštini, mediokritetstvu, zatucanosti i ksenofobiji, Ugričić je dodao i da je u tom i takvom poretku bio moguć i stvaran Slobodan Milošević i njegov režim.

Ugričić je pozvao i druge pisce da pokažu da razumiju zašto je važno i neophodno odbiti učešće u konkurenciji.