Pisac, satiričar, osnivač Kerempuha
Hadžićev novinarski i urednički put ima dva vrhunca – vođenje nedjeljnika “VUS”, sredinom pedesetih godina, i “Telegrama” početkom šezdesetih, iako se ne smije zanemariti ni njegova uloga u pokretanju kulturnog nedjeljnika “Oko”
Poznati hrvatski umjetnik Fadil Hadžić, jedan od najproduktivnijih filmskih autora i dramskih pisaca, slikar po obrazovanju, novinar i osnivač brojnih kulturnih institucija, preminuo je 3. januara u Zagrebu u 89. godini.
Komemoracija povodom smrti Hadžića biće održana sjutra u pozorištu “Kerempuh”, čiji je bio osnivač. U tom teatru je juče, umjesto predstave “Čudo u Poskokovoj Dragi”, igrano posljednje Hadžićevo djelo nastalo za života - predstava “Prevaranti”.
“Kerempuh” je saopštio da će ponosno “čuvati uspomenu na svog utemeljitelja, pisca i upravnika, na čovjeka koji je bio dobri duh” tog teatra.
Fadil Hadžić je rođen u Bileći 1922, a u Zagreb ga je odvela umjetnička žica i upis na Likovnu akademiju. No, umjesto kista, prihvatio se pera, s jedne i druge njegove strane ili kao autor i kao urednik.
Već od 1946. glavni urednik satiričnog časopisa “Kerempuh”, u sklopu kojega pokreće Kerempuhov studio za crtani film te Kerempuhovo vedro kazalište iz kojeg će kasnije nastati ono što je danas Gradsko kazalište Komedija.
Impresivna filmska karijera
Godine 1951. osniva i vodi Duga film, prvo hrvatsko preduzeće za proizvodnju animiranih filmova, zametak kasnije legendarne Zagrebačke škole. Hadžićev novinarski i urednički put ima dva vrhunca – vođenje nedjeljnika “VUS”, ili “Vjesnika u srijedu”, sredinom pedesetih godina, i “Telegrama” početkom šezdesetih, iako se ne smije zanemariti ni njegova uloga u pokretanju kulturnog nedjeljnika “Oko”, koji je, svakako, bio jedna od najvažnijih publikacija te vrste u SFRJ.
Filmska karijera Fadila Hadžića jednako je impresivna. Iako u filmografiji ima i dokumentarne i animirane filmove, igrani mu je bio primaran, sve od “Desanta na Drvar” s početka šezdesetih do “Doktora ludosti” ranih dvijehiljaditih, najveći mu uspjeh ipak ostaje kultni “Novinar”, lični film koji je crpio iz autobiografije više od ostatka uglavnom zanatski vještog opusa.
Kao dramatičar predstavio se 1952. “Dosadnom komedijom” u Komediji, iako je većina njegova dramskog opusa praizvedena u pozorištu “Kerempuh”, koje je kao nastavak zagrebačke tradicije kabarea osnovao i umjetnički vodio punih dvadeset godina, sve do 1984.
U međuvremenu, pokrenuo je i “Dane satire”, jedan od najdugovječnijih domaćih festivala, koji još obilježava kraj svake Kerempuhove sezone. “Prevaranti” iz novembra prošle godine, u režiji Georgija Para s kojim je često sarađivao, bila je jubilarna šezdeseta Hadžićeva komedija, ujedno i posljednja postavljena za njegovog života.