Svijet usred "plastične krize", tek će se vidjeti kakav će uticaj imati na ljude
"Naš postojeći način proizvodnje, korišćenja i zbrinjavanja plastike je problematičan i neodrživ. To je sistem kojem nedostaje odgovornost, a trenutno jedino što je sigurno je da će se još veće količine plastike naći u prirodi"
Zagađenje plastičnim otpadom kriza je globalnih razmjera koja će se ubrzano pogoršavati ukoliko svi akteri, unutar cijelog lanca plastike, ne preduuzmu odgovornost za stvarne troškove koje plastika predstavlja za prirodu i ljude, upozorava se novoobjavljenom izvještaju Svjetskog fonda za zaštitu prirode (WWF).
Studija "Odgovornost kao rješenje plastičnom zagađenju" ukazuje da je trenutno prevelika odgovornost usmjerena na potrošače i upravljanje otpadom i da će napori biti nedovoljni ako se izostave mjere u svakoj fazi, od dizajniranja do krajnjeg zbrinjavanja otpada.
Izvještaj objavljen uoči zasjedanja Skupštine Ujedinjenih nacija za okolinu, koji će se održati naredne sedmice u Najrobiju, upozorava da će do 2030. godine dodatnih 104 miliona tona plastičnog otpada zagaditi naše ekosisteme ukoliko se ne preduzmu drastične mjere.
Sistem koji je stvoren, upozoravaju iz WWF, ne funkcioniše i ima razarajući učinak na životinjski svijet.
Više od 270 zabilježenih vrsta ugroženo je zbog zaplitanja u otpad, dok je kod više od 240 vrsta zabilježeno gutanje plastike.
Životinje i ljudi svake godine unose u tijelo sve više plastike kroz hranu i vodu. Učinci na zdravlje još uvijek su nepoznati, što predstavlja veliku opasnost.
"Naš postojeći način proizvodnje, korišćenja i zbrinjavanja plastike je problematičan i neodrživ. To je sistem kojem nedostaje odgovornost, a trenutno jedino što je sigurno je da će se još veće količine plastike naći u prirodi", rekao je generalni direktor WWF International Marko Lambertini.
Plastika ima uticaj i na klimatske promjene. Izvještaj pokazuje da će prema scenariju uobičajenog poslovanja ukupne emisije CO2 u ukupnom životnom ciklusu plastike do 2030. godine porasti za 50 odsto, dok će se zbog neadekvatnog zbrinjavanja otpada i raširene prakse njegovo spaljivanje utrostručiti.
Izvještaj poziva i na mjere za jačanje postojećih inicijativa, kao što su zabrana plastike za jednokratnu upotrebu, nadogradnja nacionalnih planova upravljanja otpadom i postizanje stope prikupljanja od 100 odsto.
Na zasijedanju Skupštine Ujedinjenih nacija za okolinu koja će se održati od 11. do 15. marta, svjetski čelnici će se suočiti sa plastičnim otpadom kao glavnim problemom. WWF poziva vlade da počnu pregovore o pravno obvezujućem međunarodnom sporazumu koji se tiče zagađenja mora plastičnim otpadom.
"Javno ogorčenje i briga za plastičnu krizu rastu, kao i zahtjevi da vlade i poslovni subjekti preduzmu odlučne akcije", upozorava Lambertini.
Ovim sporazumom utvrdili bi se nacionalni ciljevi i transparentni mehanizmi izvještavanja koji se odnose na kompanije. Osim toga, sporazum bi trebao da osigura finansijsku i tehničku podršku za zemlje sa niskim prihodima.
"Nalazimo se usred prave plastične krize. Zagađenje plastikom nije samo ružno – ono je opasno za morski život i tek počinjemo da shvatamo kakav to uticaj ima na ljude. Izlazak iz krize je moguć ali svako mora preuzeti svoj dio odgovornosti. Ako želimo da očuvamo naše more i njegove ekosisteme, moramo brzo reagovati", naglasio je Mosor Prvan, stručnjak za zaštitu mora iz WWF-a Adria.
Sredinom februara ove godine WWF je pokrenuo globalnu peticiju kojom se poziva svjetske vlade da uvedu globalni pravno obvezujući sporazum o sprečavanju daljeg zagađenja mora plastikom. Peticiju je do sada potpisalo preko 250.000 ljudi.
Peticiju možete potpisati OVDJE.
( Vijesti online )