Veliko istraživanje u Danskoj: Nema veze između autizma i MMR-a
"U idealnom svijetu, istraživanje bezbijednosti vakcine bi bilo rađeno samo da se procijene naučno utemeljene hipoteze, a ne kao odgovor na teoriju zavjere. U stvarnosti, hipoteza koju iznose oni koji sumnjaju u vakcine, može uticati na povjerenje javnosti u vakcinisanje", objašnjavaju naučnici
Vakcina protiv morbila, zaušaka i rubeole ne izaziva autizam, pokazala je velika studija koja je urađena s namjerom da bi se uvjerio sve veći broj onih koji sumnjaju u opravdanost vakcinacije, piše The Guardian.
Unicef je nedavno upozorio da se broj slučajeva malih boginja širom svijeta povećao u šokantnoj mjeri, a epidemija se širi među djecom koja nijesu vakcinisana. Svjetska zdravstvena organizacija je objavila da je nevakcinisanje jedna od 10 najvećih prijetnji svjetskom zdravlju.
Članak u časopisu Annals of Internal Medicine, koji objavljuje Američko udruženje ljekara, napisali su danski istraživači, koji su uradili jedno od ključnih istraživanja da bi pokazali da ne postoji veza između vakcina i autizma. Naučnici su, tokom deset godina pratili 657.461 dijete rođeno u Danskoj, među kojima je bilo 6.517 slučajeva autizma.
Zaključili su da MMR vakcina nije povezana sa razvojem autizma i da je rizik od autizma u grupi vakcinisane dece isti kao i kod nevakcinisane djece. Ova studija je takođe pokazala da nije bilo povezanosti između starosti djeteta u vrijeme vakcinacije ili vremena od vakcinacije i razvoja autizma.
"Nijesmo pronašli potvrdu hipoteze o povećanom riziku za autizam nakon vakcinacije MMR-om na neselektovanoj populaciji danske djece. Nema nikakve potvrde za hipotezu da MMR vakcina izaziva autizam u podgrupama koje karakterišu porodični i rizični faktori iz okoline i nikakve potvrde za grupisanje slučajeva autizma u specifičnom vremenskom periodu nakon vakcinisanja MMR- om", piše u naučnom članku.
Istraživači su nastojali da se konkretno pozabave nekim kritikama lobija protiv vakcinacije, kao što je sugestija da su neke grupe djece podložnije autizmu nakon vakcinacije MMR-om od drugih. Analizirali su i djecu sa bliskim srodnikom koji je autističan i onu koja su imala povećane faktore rizika za autizam, kao što su stariji roditelji. Takođe su uzeli u obzir pitanje je li bilo više autizma među djecom koja su primila druge vakcine, prije vakcinisanja MMR-om.
Protivnici MMR vakcine su takođe tvrdili da postoji 'klaster' regresivne forme autizma, koja je prouzrokovana vakcinacijom, koja se ne pojavljuje u istraživanju kompletne populacije.
Sve ove teorije su testirane u istraživanju i pokazalo se da su netačne, kazao je Hviid.
Sumnje u MMR vakcinu posijao je gastroenterolog Andrew Wakefield koji je 1998. postavio hipotezu da je vakcina povezana sa autizmom. Simptomi autizma su često počinjali da se pojavljuju u vrijeme davanja vakcine - kod djece stare 12 do 15 mjeseci.
Ova teorija je opovrgnuta, Wakefieldu je kasnije zabranjeno bavljenje medicinom, ali su, nakon pojave društvenih mreža, porasle sumnje u bezbjednost vakcine. Dr. Anders Peter Hviid iz Statens Serum Instituta u Kopenhagenu je kazao: "Sjećam se da smo čak prije nekoliko godina vidjeli Donalda Trampa da u toku svoje predsjedničke kampanje tvituje o tome kako vakcine prouzrokuju autizam."
U uvodu studije, Saad Omer iz Škole za javno zdravlje u Atlanti i Inci Yildirim s Medicinske škole Univerziteta Emory kažu da je studija rađena iako je već ranije dokazano da nema veze između MMR vakcine i autizma. "U idealnom svijetu, istraživanje bezbijednosti vakcine bi bilo rađeno samo da se procijene naučno utemeljene hipoteze, a ne kao odgovor na teoriju zavjere. U stvarnosti, hipoteza koju iznose oni koji sumnjaju u vakcine, može uticati na povjerenje javnosti u vakcinisanje".
"Danas živimo u svijetu koji je 'otporan na činjenice' gdje naučno utvrđeni podaci nemaju dovoljno veliku uvjerljivost. Kako da onda ljekari i radnici u javnom zdravstvu negiraju mit o povezanosti vakcine za MMR i autizma", pitaju se autori članka.
Omer i Yildrim su ponudili tri odgovora: " Prvo, svaki mit o vakcinama treba da bude označen kao takav. Treba pozvati medije da ne nude linkove prema idejama koje su odbačene u tekstu. Drugo, kad se ispravlja netačna informacija, naučnici treba da se fokusiraju na glavne činjenice i da ne pokušavaju da daju odgovor na sve.
Treće, treba "ponuditi alternativno objašnjenje za uočeni fenomen". U suprotnom će, dodali su, onaj koji sumnja povratiti svoja prijašnja uvjerenja, piše The Guardian
U Crnoj Gori je tokom 2018. male boginje imalo 200 građana. To je, prema izjavama nadležnih, bio okidač da se broj vakcinisane djece naglo poveća.
( Vijesti online )