Omaž Dadu - „Avantura papira”
Umjetnici različitih generacija i etabliranosti, različitih poetika i interesovanja izloženim radovima svjedoče o bogatstvu tehnike i estetke različitih izraza na papiru. Različitost umjetničkih realnosti - preko crteža, gravure, fotografije, kolaža - zastupljeno je na ovoj manifestaciji i ukazuje na neiscrpne mogućnosti koje pruža ovaj materijal i koji je, bez obzira na sve pravce u umjetnosti, ostao nezaobilazan i poseban akter na likovnoj sceni. Papir tvrdoglavo opstaje i ne povlači se pred navalama novih umjetničkih praksi. Siječen, lijepljen bojan, crtan, trljan papir se koristi na hiljadu i jedan način”, kaže za “Vijesti” Zlatko Glamočak
Izložba “Avantura papira” objedinjuje petnaestak cnogorskih umjetnika okupljenih oko maestra Miodraga Dada Đurića i predstavlja omaž ovom velikom crnogorskom slikaru. Otvaranje izložbe “Omaž Dadu” biće upriličeno sjutra u Francuskoj - u izlagačkom prostoru dvorca u gradu Bagnolet koji se nalazi u Pariskoj regiji, u 19 časova, a biće otvorena do 4. aprila.
Postavka je ujedinila je crnogorske umjetnike kojma je papir kao materijal trajan i nepresušan izvor umjetničke aktivnosti, a obuhvata djela: Miodraga Dada Đurića, Dimitrija Popovića, Slobodana Boba Slovinića, Draga Dedića, Vesne Bošković, Une Jovović, Igora Rakčevića, Edvarda Lesija, Nikole Kovačevića, Darka Karadžića, Mirka Toljića, Vladimira Markovića, Ivana Pejovića, Rajka Todorovića Todora, Krsta Andrijaševića i Zlatka Glamočaka.
"Umjetnici različitih generacija i etabliranosti, različitih poetika i interesovanja izloženim radovima svjedoče o bogatstvu tehnike i estetke različitih izraza na papiru. Različitost umjetničkih realnosti - preko crteža, gravure, fotografije, kolaža - zastupljeno je na ovoj manifestaciji i ukazuje na neiscrpne mogućnosti koje pruža ovaj materijal i koji je, bez obzira na sve pravce u umjetnosti, ostao nezaobilazan i poseban akter na likovnoj sceni. Papir tvrdoglavo opstaje i ne povlači se pred navalama novih umjetničkih praksi. Siječen, lijepljen bojan, crtan, trljan papir se koristi na hiljadu i jedan način”, kaže za “Vijesti” Zlatko Glamočak.
Dadovi radovi na ovoj izložbi ustupljeni su ljubaznošću jednog Dadovog prijatelja i kolekcionara. Izložba je najavljena brojnim plakatima izlijepljenih po čitavom gradu.
Dado Đurić rođen je 1933. godine na Cetinju. Školovanje je započeo u Herceg Novom, a Akademiju likovnih umjetnosti završio u Beogradu 1956. godine, u klasi profesora Marka Čelebonovića.
U Beogradu se upoznao i kasnije nastavio druženje sa nedavno preminulim velikanom crnogorske umjetnosti Urošem Toškovićem.
Od 1956. godine nastanio se u Francuskoj, u selu Šamon an Veksan, pokraj Pariza. Tu stanuje i posjeduje atelje. Tokom svog aktivnog rada, kratko je boravio u Njujorku, a zatim u Centralnoj Africi. Pored ulja i crteža, radi grafike, a od 1978. do 1980. godine radi i na crtežu, grafici, kolažu, asamblažu.
Dado je slikar savremene umjetnosti dvadesetog vijeka, jedan je od najistaknutijih predstavnika figurativne umjetnosti i jedan od najznačajnijih crnogorskih umjetnika svih vremena. Njegova djela se nalaze u mnogim muzejima i galerijama, kao i brojnim privatnim kolekcijama. U svojim radovima majstorskim likovnim umijećem dočarava apokaliptične spojeve. Mnogi kritičari ističu da je, pored Mark Šagala i Salvador Dalija, Dado Đurić najviše uticao na pojam nadrealizma u slikarstvu.
Preminuo je 27. novembra 2010. godine u Parizu, nakon teške bolesti u 77. godini života. Po sopstvenoj želji, sahranjen je na Cetinju.
- 15 crnogorskih umjetnika ujedinjuje ova postavka: Miodraga Dada Đurića, Dimitrija Popovića, Slobodana Boba Slovinića, Draga Dedića, Vesne Bošković, Une Jovović, Igora Rakčevića, Edvarda Lesija, Nikole Kovačevića, Darka Karadžića, Mirka Toljića, Vladimira Markovića, Ivana Pejovića, Rajka Todorovića Todora, Krsta Andrijaševića i Zlatka Glamočaka
( Jelena Kontić )