Proljeće donosi umor i pospanost: Evo kako da se lakše prilagodite

Pospanost, malaksalost, nedostatak koncentracije i energije, bolovi u mišićima, vrtoglavica i otoci na pojedinim djelovima tijela, simptomi su proljećnog umora koji ovih dana muči mnoge. Poslije hladnih zimskih dana, tijelu treba vremena da se prilagodi sunčanim danima, pa ne bi trebalo da brinete ukoliko se u ovom periodu ne osjećate baš najbolje. Doktorka Zorica Merdović, specijalista opšte medicine, objašnjava da je proljećni umor sasvim normalna pojava. On nastaje zbog promjena spoljašnjih klimatskih uslova, a broj osoba koje ne osjećaju baš nikakve promjene sa dolaskom proljeća je izuzetno mali.

"Ova adaptacija podrazumijeva intenzivnu aktivaciju svih funkcija organizma. Najintenzivnije promjene dešavaju se u lučenju hormona i u funkciji ćelija imunološkog sistema. Ovo izaziva reakcije svih organa, koje zbog svoje prirode mogu da utiču na ispoljavanje nekih već postojećih zdravstvenih problema. Česte varijacije spoljne temperature i vazdušnog pritiska dodatno otežavaju simptome proljećnog umora, naročito kod meteoropata i hroničnih bolesnika. Kod osoba koje imaju teže oblike hroničnih bolesti, tokom ovog perioda može da dođe do pogoršanja osnovne bolesti, pa su važni opreznost i redovno uzimanje terapije", upozorava dr Merdović.

Jedan od "krivaca" za teže prilagođavanje novom godišnjem dobu je i ishrana tokom zime

"Namirnice koje se obično jedu tokom hladnih dana uglavnom ne mogu da nam obezbijede dovoljno vitamina i minerala koji su potrebni da se lakše prilagodimo proljeću. Tokom ovog perioda trebalo bi da jedemo hranu bogatu gvožđem, kao što su: meso, riba, jaja, morski plodovi, zeleno lisnato povrće, mahunarke. Za podizanje energije i raspoloženja nutricionisti preporučuju ugljene hidrate iz pirinča, krompira, crnog hljeba. Dakle, proljećni umor lakše ćete podnijeti uzimanjem što više vitamina B i C. Vitamina C ima u kelju, brokoliju, paprici i citrusima, pa je i čaša prirodnog soka od pomorandže u toku dana sasvim dovoljna. A vrijeme adaptacije na nove klimatske uslove, prije svega na veću količinu svjetlosti, koja dolazi sa sve dužim sunčanim periodima, individualno je", objašnjava ljekarka.

Napolju bar 15 minuta

"Što češća fizička aktivnost je preporučljiva tokom ovog perioda, ali nemojte da pretjerujete. Pola sata laganog trčanja, šetnje ili vježbanja u prirodi je sasvim dovoljno da pokrente organizam i poboljšate cirkulaciju. Potrebno je i da bar 15 minuta u toku dana provedete na suncu, kako biste tijelu obezbijedili dovoljne količine vitamina D. Ovaj proces prilagođavanja kod nekih osoba može da potraje sve dok se vremenske prilike ne ustale, pa treba biti strpljiv i raditi na ublažavanju reakcija", savjetuje dr Merdović.

Vodom protiv glavobolje

"Da biste lakše podnijeli tegobe, neophodno je da pijete dovoljno vode jer viša temperatura dovodi do širenja krvnih sudova. Dovoljnim uzimanjem tečnosti spriječićete pojavu glavobolje, slabosti, a krvni pritisak ostaće u granicama normale. Dakle, ovo prolazno, ali neprijatno stanje treba rješavati na najjednostavniji način: boravkom na svježem vazduhu, upražnjavanjem fizičke aktivnosti, pravilnom raznovrsnom ishranom sa dosta vitamina, a prije svega obezbjeđivanjem dovoljne količine sna. Dobar san je veoma važan, jer obezbjeđuje oporavak adaptacionih mehanizama koji se intenzivno troše u toku dana", savjetuje dr Merdović.

Ipak, ukoliko malaksalost, iscrpljenost i vrtoglavice traju duži period trebalo bi ipak provjeriti krvnu sliku. Može biti da uzrok vaših problema nije proljećni umor, već, recimo, anemija. Dugotrajni umor može da bude i posljedica dijabetesa, niskog krvnog pritiska i lošeg rada štitne žlijezde, pa ako simptomi traju duže od mjesec dana obratite se ljekaru.

( Jovana Majić )