Alison Kemp: Ne kompromitujte se primanjem poklona

Veoma je važno da državnici ne zloupotrebljavaju svoj položaj, niti primaju poklone, usluge ili druge povoljnosti za koje bi se osnovano moglo posumnjati da dovode u pitanje njihovo lično prosuđivanje ili integritet, poručila je britanska ambasadorka u Crnoj Gori Alison Kemp.

Ambasadorka u intervjuu “Vijestima”, između ostalog, govori i o ulozi Velike Britanije u Crnoj Gori poslije bregsita, zašto uprkos napuštanju EU podržavaju prijem zemalja zapadnog Balkana (ZB) i rezultatima u ključnim poglavljima, ali i ističe zašto ne može komentarisati slučaj odbjeglog biznismena, crnogorskog i britanskog državljanina Duška Kneževića.

“Naravno da pratim ovaj slučaj, ali politika britanska vlade je da ne komentariše pojedine slučajeve. Koliko shvatam, dr Knežević tvrdi da posjeduje nekoliko pasoša”, kazala je kratko.

Velika Britanija bi uskoro trebalo da napusti EU. Da li će se i kako promijeniti Vaša uloga u Crnoj Gori nakon definitivnog istupanja iz EU?

“Da citiram riječi premijerke Tereze Mej, kao domaćina, upućene liderima zapadnog Balkana na samitu u Londonu u julu 2018. ‘Mi napuštamo EU, ali ostajemo u potpunosti posvećeni tome da doprinosimo prosperitetu i sigurnosti zapadnog Balkana i Evrope, i danas i u nastupajućim godinama’.

Kao konstruktivan, aktivan i angažovan član EU, Velika Britanija je podržavala reforme u Crnoj Gori. Mi ćemo, uz naše EU kolege, nastaviti da ovu podršku pružamo i dok napuštamo EU. Velika Britanija će ove godine finansirati niz programa u Crnoj Gori vrijednih 1,4 miliona eura. Britanski savjet implementira projekat obuke iz oblasti programiranja u svim osnovnim školama u Crnoj Gori, kako bi mladim ljudima pružili znanje koje će im biti neophodno u budućnosti.

Istaknuto je i da Velika Britanija snažno podržava evropske integracije zemalja zapadnog Balkana, uprkos odluci da sama napusti EU. Mnogi to vide kao paradoks, a pojedini i kao ironiju. Zašto podržavate prijem Crne Gore i ostalih zemalja regiona, ako ste odlučili da napustite EU?

Na referendumu održanom 2016. u Velikoj Britaniji većina je glasala za napuštanje EU. Danas više od 63% građana Crne Gore podržava pristupanje EU. Obije ove odluke su zasnovane na podršci javnosti. Činjenica da Velika Britanija podržava Crnu Goru u njenom pristupanju EU samo znači da mi podržavamo želju naroda Crne Gore da se sprovedu reforme koje vode većoj sigurnosti, stabilnosti i prosperitetu.

Crna Gora važi za lidera u regionu po pitanju evropskih integracija. Međutim, u izvještajima Evropske komisije stalne su kritike na račun stanja u poglavljima 23 i 24. Po Vašem mišljenju, koliko je Crna Gora daleko od zatvaranja poglavlja, odnosno od samog članstva? Da li smatrate da možemo ovim tempom integracija postatio dio EU porodice do 2025?

“Na EU komisiji je da procijeni kad neka zelja ispunjava kriterijume za zatvaranje određenog poglavlja. Rekla bih da je Crna Gora, što se tiče neophodnih reformi iz poglavlja 23 i 24, na oko pola puta. Praktično ste dovršili proces usvajanja pravnih okvira i institucionalnih reformi, koje su nužne kako bi se ojačala vladavina prava i osnovne slobode. Sada je na Crnoj Gori da demonstrira uspješno korišćenje ovih alata, pokaže takozvane ‘postignute rezultate’. U određenom smislu, poglavlja je teže zatvoriti nego otvoriti, velikim dijelom zbog toga što, sa protokom vremena, crnogorski rezultati iz oblasti vladavine prava postaju ključni kriterijum po kojima se mjeri napredak zemlje.

Prošle godine predsjednik Evropske komisije (Žan-Klod) Junker je rekao da EU neće primati nove članice prije 2025. Mislim li da će Crna Gora biti spremna da postane član EU do 2025? To u potpunosti zavisi od Crne Gore. Svakako će to biti izazov. Međutim, sa svakom reformom koju sprovedete jedan ste korak bliže. Ja znam da Crnogorci pokazuju izuzetnu upornost i sposobnost kad se suoče sa preprekama. Naravno, tu je i pitanje kapaciteta, ali i druge zemlje sa malim brojem stanovnika, kao što su Luksemburg i Malta, uspješno su pristupile EU. Samo ove godine Evropska komisija će pružiti Crnoj Gori pomoć vrijednu 30 miliona eura kako bi se radilo na standardima i pripremama za integraciju.

I u dokumentima EU koji ohrabruju Crnu Goru da nastavi reforme govori se o zarobljenoj državi. Da li Vi primjećujete primjere ove zarobljenosti institucija i šta biste savjetovali crnogorskim vlastima?

“Tokom svoje karijere radila sam u mnogim zemljama u tranziciji, pa mi je jasno zbog čega strategija Komisije za zapadni Balkan iz februara 2018. kaže da se elementi zarobljene države primjećuju u svim zemljama zapadnog Balkana. Vlada Crne Gore je bila jasna kad je meni i ostalim članovima EU izrazila svoju posvećenost borbi protiv korupcije, organizovanog kriminala i faktora koji ometaju demokratiju. Uspjeh u tome će biti mjeren progresom koji se ostvari u poglavljima 23 i 24.

Da li državne institucije uvijek ispunjavaju opravdana očekivanja građana? Ne, ne uvijek. Da li se institucije poboljšavaju? Da, na primjer: uvođenje slučajnog dodjeljivanja sudskih slučajeva, kao i odlučna podrška jačanju prava manjina.Velika Britanija će nastaviti da blisko sarađuje sa onima koji su posvećeni reformama od kojih obije naše zemlje imaju koristi. Ponovo ću navesti primjer: sarađujemo sa Ministarstvom pravde i pravosuđem Crne Gore na kodifikaciji građanskog zakonika, a takođe pružamo savjete vladi u vezi sa poboljšanjem prikupljanja i praćenja uplate turističkih dažbina, kako bi se smanjio udio ovog značajnog segmenta sive ekonomije. Kao najnoviji primjer, u utorak su u Londonu crnogorski potpredsjednik Vlade Zoran Pažin i britanski ministar za Evropu ser Alan Dankan i sekretar za finansije Mel Strajd potpisali dva sporazuma.

Njima se osigurava tješnja saradnja između naše dvije zemlje u cilju odlučnog suprotstavljanja organizovanom kriminalu.

Kada se otkrije da je visoki britanski javni funkcioner sakrio od javnosti podatke koje je morao po zakonu da prijavi, posebno o tome da mu je privatno lice plaćalo odmore, dugove na kreditnoj kartici ili da ima of-šor firmu, šta bi mu se desilo?

“Velika Britanija ima različita pravila ponašanja za ministre, članove parlamenta i državne službenike. Od svih nas se očekuje da se ponašamo u skladu sa tim pravilima. U slučaju prekršaja vrši se istraga, a ako naše ponašanje nije u skladu sa očekivanim standardima slijedi sankcionisanje. Veoma je važno da nosioci državnih funkcija ne zloupotrebljavaju svoj položaj, niti primaju poklone, usluge ili druge povoljnosti za koje bi se osnovano moglo posumnjati da dovode u pitanje njihovo lično prosuđivanje ili integritet. Takođe je veoma važno da se optužbe korektno ispitaju prije nego što se odluka donese.

Na osnovu slike koju ste formirali u gotovo dvije godine Vašeg mandata u Crnoj Gori o ovdašnjim prilikama, zakonima, nivou demokratije i poslovnom ambijentu, šta biste preporučili britanskim investitorima?

“Velikoj Britaniji je jasan crnogorski potencijal, zbog čega Britanski izvozni fond, podržan od strane naše vlade, ima na raspolaganju preko 500 miliona eura za podršku britanskim kompanijama koje rade u Crnoj Gori ili žele da izvoze britansku robu u vašu zemlju. Crna Gora je fascinantno mjesto što se biznisa tiče, ima jednu od najnižih poreskih stopa u Evropi, regionalna transportna mreža se popravlja, a nivo poznavanja engleskog jezika je dobar.

Na potencijalnom investitoru je da uradi svoj domaći zadatak i pripremi se, jer su uzajamni odnosi ovdje od ključnog značaja”.

Najslobodnija štampa u regionu, ali i mnogo otvorenih slučajeva napada na novinare

Crnogorski novinari koji nastoje da istrajno tragaju za istinom i činjenicama i objavljuju primjere loše prakse, ili zloupotrebe vlasti izloženi su verbalnim napadima političara najvišeg ranga uključujući i predsjednika Đukanovića, a ponekad i fizičkim napadima, kao što je bio slučaj prošle godine sa ranjavanjem Olivere Lakić. Kako Vama sa pozicije koju imate izgleda medijska scena i odnos vlasti prema njoj?

“Ponašanje medija i odnos prema njima su dobar indikator demokratske temperature. Crnogorska štampa je najslobodnija u regionu i obično izražava širok spektar mišljenja. Možda se ne slažem uvijek sa svim što objave, ali mislim da treba cijeniti i braniti njihovu slobodu izražavanja. Međutim, zaista je mnogo otvorenih slučajeva napada na novinare.

Takođe, postoji problem koji se tiče manjka odgovornog i kvalitetnog novinarskog rada u Crnoj Gori. Činjenica da je teško naći održivi poslovni model u regionu u kojem dominiraju mediji iz susjednih zemalja, ovaj problem dodatno pogoršava. Imamo i pitanje politizacije Javnog servisa. Crna Gora nije jedina koja se suočava sa ovim problemima, i drago mi je što čujem da su predsjednik vlade i njegovi saradnici odlučni da riješe pitanje napada na novinare i obezbijede odgovorajuće konsultacije u vezi sa novim zakonom o medijima.

( Miloš Rudović )