Šta je donio novi poraz Tereze Mej: Nova glasanja, muke oko obje Irske, moguće traženje ostavke...

Plan premijerke Tereze Mej za izlazak Velike Britanije iz Evropske unije (Bregzit), doživio je sinoć poraz u britanskom parlamentu, što je dovelo do nereda u procesu tzv Bregzita, piše BBC.

Mej se kako navodi BBC juče možda nadala da će u posljednjem trenutku obezbijediti podršku za njen dogovor sa Evropskom unijom (EU).

Ali poslanici su odbili njen predlog, 391 poslanik je glasao "protiv", a 242 "za", nekoliko nedjelja nakon što i je i njen prvi predlog doživio istu sudbinu.

Novi poraz Tereze Mej u britanskom parlamentu, mogao bi još više oslabiti njeno liderstvo u Konzervativnoj partiji, te pojačati pozive za njenu ostavku.

Takođe, premijerka bi se mogla suočiti i sa izazovom novih parlamentarnih izbora.

Velika Britanija bi trebalo da napusti EU 29. marta.

Šta je sljedeće?

Sljedeći korak je novo glasanje do kojeg će doći danas.

Poslanici će glasati da li će prihvatiti da Velika Britanija napusti EU 29. marta bez dogovora, odnosno da li će doći do tzv "nesređenog" odnosno Bregzita "bez dogovora".

Napustiti EU bez dogovora, bez perioda tranzicije od 21 mjeseca koji je predviđen dogovorom, nosi izvjesne rizike u oblastima trgovine, imigracije, zdravstva i drugim oblastima i parlament će najvjerovatnije odbiti i tu mogućnost, piše BBC.

Odbacivanje Bregzita "bez dogovora" dovešće kako navodi BBC do novog glasanja.

Na tom glasanju će se odlučivati da li će se Mej ponovo obratiti EU sa zahtjevom o proširenju člana 50.

Time bi loptica oko Bregzita bila bačena pred sud EU što bi potencijalno dozvolilo EU da sama odluči koliko će biti produžen period u kome Britanija mora da napusti EU.

Šta je bekstop?

U pregovorima o istupanju Velike Britanije iz EU kao jedno od najspornijih pitanja se izdvojio takozvani "bekstop", mehanizam predviđen da obezbijedi da granica između Irske, članice EU, i britanske Sjeverne Irske ostane otvorena nezavisno od toga da li će London i Brisel postići sporazum o uređenom izlasku i budućim odnosima.

Iako obje strane tvrde da ne žele ni aktiviranje "bekstopa" ni uspostavljanje tvrde granice u Irskoj, EU je insistirala na nekoj vrsti osiguranja otvorene granice.

Isto želi i irska vlada, budući da je otvorena granica jedan od ključnih djelova mirovnog sporazuma iz 1998. kojim su okončani sukobi u Sjevernoj Irskoj.

"Bekstop" je instrument kojim se definišu uslovi pod kojima će irska granica ostati otvorena čak i u slučaju da Velika Britanija i EU ne postignu sveobuhvatni trgovinski sporazum.

Dakle, ako poslije isteka tranzicionog perioda poslije Bregzita, 2020. godine, ne bude trgovinskog sporazuma Londona i Brisela "bekstop" će automatski stupiti na snagu do pronalaženja alternativnog rješenja.

Prema odredbama o "bekstopu", Velika Britanija bi ušla u privremenu carinsku uniju s EU, što bi značilo da između Irske i Sjeverne Irske ne bi bilo carinskih pregleda.

Takođe, Sjeverna Irska bi ostala vezana pravilima jedinstvenog tržišta, pa bi tako bile izbjegnute i druge provjere robe koja prelazi granicu.

Takav status Sjeverne Irske je tačka gdje za britansku stranu nastaje problem.

Naime, dok bi Sjeverna Irska faktički bila dio jedinstvenog tržišta, ostatak Velike Britanije ne bi to bio, pa bi se morale uvesti provjere za robu koja prelazi iz Sjeverne Irske u ostatak Velike Britanije.

Početni zahtjev EU je bio da se "bekstop" odnosi samo na Sjevernu Irsku. Britanska vlada je to, međutim, odbila navodeći da ne može prihvatiti da Sjeverna Irska ima drugačije carinske propise od ostatka zemlje.

Britanski kritičari "bekstopa" kao glavne sporne tačke navode to da Velika Britanija ne bi mogla jednostrano da istupi iz tog mehanizma, da je "bekstop" opisan kao "vremenski neograničen", odnosno da će se primjenjivati sve dok "djelimično ili u cjelosti" ne bude zamijenjen drugim sporazumom.

To, prema pristalicama Bregzita, znači da bi EU mogla beskonačno dugo da drži Veliku Britaniju u carinskoj uniji i spriječi je da sklapa sopstvene trgovinske sporazume.

Posljednja sporna tačka su regulatorne provjere unutar Sjeverne Irske i ostatka Velike Britanije, što je poseban problem za sjevernoirske unioniste koji podržavaju vladu premijerke Tereze Mej i tu odredbu vide kao prvi korak ka raspadu Velike Britanije.

Kada je riječ o tim provjerama, EU je navela da bi najveći dio bio sprovođen u fabrikama i na farmama, a ne na granici.

Britanski poslanici su u januaru ogromnom većinom glasova odbacili predloženi tekst sporazuma o uređenom razlazu, a mnogi su nakon toga od premijerke zatražili da ispregovara izmjene odredaba o "bekstopu".

Britanska vlada tvrdi da je nemoguće napraviti sporazum o razlazu bez "bekstopa" jer EU zahtijeva da ta odredba postoji.

( Vijesti online )