Zbog Radojičićevih dugova, Podgoričanki oduzimaju stan

Korisnica projekta 1000+ u potpunosti isplatila nekretninu investitoru. Radojičiću žao, Ministarstvo nenadležno

23450 pregleda14 komentar(a)
Zgrada u podgoričkom naselju Malo brdo, u kojoj je sporni stan, Foto: Boris Pejović

Podgoričanka M.Đ., koja je preko Vladinog projekta 1.000 plus prije osam godina kupila stan u zgradi kompanija Capacity i RR Inženjering, nedavno je saznala da ta nekretnina nije njena, već da je vlasnik Prva banka i da će do 27. marta morati dobrovoljno da preda ključeve javnom izvršitelju.

Iz Ministarstva turizma i održivog razvoja (MORT), koje je nosilac projekta, tvrde da se tom resoru kasno obratila i da je postupila “krajnje neoprezno” sa investitorom Radenkom Radojičićem, od kojeg je kupila stan.

Radojičić, sa druge strane, tvrdi mu je “duboko i najiskrenije žao” što je korisnica Projekta 1000 plus, kao i još oko petoro stanara koji su kupili stan od njega, došla u takvu situaciju.

“I veći su biznismeni od Radenka Radojičića znali da bankrotiraju. Naći ću način, a preduzimam sve, da svi ti ljudi budu obeštećeni”, rekao je Radojičić “Vijestima”.

M.Đ. jedina je korisnica koja je od Radojičićevih firmi Capacity i RR Inženjering kupila stan preko projekta 1000 plus. Ona je 2010. aplicirala za stan, a kako je dio nekretnina već bio kaparisan, odlučila se za kupovinu od firmi Capacity i RR Inženjering.

M.Đ. je rekla da je investitor pokazao projekat i zgradu u izgradnji, te da je dogovorena cijena od 1.300 eura po kvadratu.

Od tadašnjeg ministra Branimira Gvozdenovića 2011. godine M.Đ. dobija vaučer, na iznos od 89.000 eura. Ugovor sa Radojičićem, koji je sačinio advokat, potpisala je u junu 2011. godine.

Stan je u potpunosti isplaćen - 30.000 dato je za učešće, a ostatak iz kredita preko Erste banke. Hipoteka je, kako stan nije bio izgrađen, upisana na nekretninu Radojičićevog prijatelja.

M.Đ. tvrdi da nikada ne bi kupila stan u izgradnji, ali da joj je Vladin projekat ulivao povjerenje.

Sagovornica je objasnila da se Radojičić obavezao da će joj tri mjeseca od potpisivanja ugovora, a do završetka izgradnje, plaćati mjesečne rate za stanarinu, u iznosu od 300 eura. Rate je, tvrdi ona, plaćao sve do useljenja, 2016. godine.

M.Đ. je pojasnila da je ugovorom bilo precizirano da se sačini aneks, kojim će investitor dati saglasnost da se na njeno ime upiše pravo svojine. Takav aneks ugovora nikada nije potpisan.

Tokom 2016. godine, kada se već uselila u stan, M. Đ. je čula da će im OTP factoring “uzeti” nekretninu. Kada ih je pozvala, rečeno joj je da postoji mogućnost da otplati nekretninu za oko 30.000 eura.

Prošle godine M.Đ. je saznala da je Prva banka otkupila dug Radojičićevih firmi i upisala se kao vlasnik zgrade, zbog kredita od oko pet miliona eura koji je uzeo kod te banke.

Ona je istakla da je nakon toga bila na razgovoru sa direktorom Prve banke, koji joj je saopštio da je banka pretrpjela veliku štetu i da je to jedini način da naplate potraživanja. Navodno joj je rečeno da postoji mogućnost da otplati stan.

Javni izvršitelj je 10. decembra obavijestio stanare te zgrade da je za dvadeset dana zakazana dobrovoljna primopredaja ključeva. Taj rok produžen je do 27. marta.

Iz MORT-a su odgovorili “Vijestima” da ne mogu, niti imaju ovlašćenja da kontrolišu ugovore između trećih lica, iako su nosilac Projekta 1000 plus. Kazali su da u ovom slučaju pravila i koncept projekta nijesu ispoštovani.

“Ugovor o kupovini nepokretnosti potpisuju prodavac i kupac. Ukoliko se nisu stvorili uslovi za kupovinu i upis kupca i banke kao hipotekarnog povjerioca na nepokretnost koja se kupuje, svaki savjestan i oprezan kupac bi odustao od kupovine”, piše u odgovoru.

Iz MORT-a su rekli da je M.Đ. postupila u najmanju ruku neoprezno, ali i suprotno pravilima projekta.

“Kupac kupuje nepokretnost, ali ne može da pravno valjano dokaže tu kupovinu, jer se ne može upisati u katastar nepokretnosti; potpisuje ugovor o kreditu za kupovinu nepokretnosti ali se obezbjeđenje – hipoteka se uspostavlja na drugom objektu u vlasništvu trećeg lica, što je sa stanovišta banke dovoljno i dozvoljeno, ali sa stanovišta kupca nepokretnosti u najmanju ruku neoprezno ali i suprotno pravilima Projekta. Nakon sklapanja ugovora o kreditu, odnosno nakon isplate kupoprodajne cijene u cjelosti, te nemanja nikakve garancije (osim neobavezujućeg predugovora i obećanja investitora) da je kupljena nepokretnost njegova svojina, korisnik Projekta se nakon šest godina od takve realizacije obraća Ministarstvu za pomoć u rješavanju problema, kada su istekle date garancije”, piše u odgovoru MORT-a.

Saglasnost za uknjižbu kasno dostavljena

M.Đ. je “Vijestima” dostavila izjavu Radojičića koji je u ime svojih firmi 18. decembra 2012. godine potpisao da je saglasan za uknjižbu svojine na stanu koji je kupila. Ta izjava, tvrdi M.Đ., njoj je dostavljena tek 13. 4. 2017. godine. Tada je, kako je kazala, već bilo kasno da se upiše kao vlasnik stana, jer se sporna nekretnina, kao i čitava zgrada, u katastru vodila kao vlasništvo OTP factoring, a kasnije i Prve banke.

Prijavila Radojičića i MORT tužilaštvu

M.Đ. je kazala da je protiv Radojičića podnijela krivičnu prijavu Osnovnom sudu, zbog prevare i dovođenja u zabludu. Takođe, specijalnom državnom tužilaštvu podnijela je krivičnu prijavu protiv Radojičića i NN odgovornog lica u MORT-u. Zbog problema koje ima u vezi sa stanom, obraćala se i predsjedniku države, kao i Vladi.

MORT: Ugovor sa investitorom nemamo, poštovao pravila projekta

Iz MORT-a su kazali da je ponuda investora Capacity i RR Inženjering bila ispravna i da je dostavljena sva tražena dokumentacija. Rekli su i da je investitor, po završetku javnog poziva, dostavio bankarsku garanciju za dobro izvršenje ugovora u iznosu od 279.018,30 eura, koja je važila do 31. marta 2011. godine. Istakli su i da je Jedinica za implementaciju projekta i projektnog odbora provjerila svaku ponuda investitora. Na pitanje šta je precizirano ugovorom između Radojičića i Ministarstva, iz tog resora kazali su nije bilo predviđeno sklapanje ugovora sa investitorom po javnom pozivu.