Brajović: U Crnoj Gori uspostavljen efikasan i jedinstven sistem azila
„Uspjeli smo da sačuvamo stabilnost i budemo sigurno utočiste velikom broju izbjeglica. Zato ističemo Crnu Goru kao pravi primjer moderne, građanske i iznad svega solidarne države, koja u kontinuitetu pronalazi adekvatne načine da se na human i dostojanstven način odnosi prema svima koji su primorani da napuste svoju zemlju“, kazao je Brajović
Crna Gora je primjer moderne, građanske i solidarne države, koja nalazi načine da se humano i dostojanstveno odnosi prema svima koji su primorani da napuste državu, kazao je predsjednik Skupštine Ivan Brajović na zasijedanju Interparlamentarne unije (IPU) u Ženevi.
Iz crnogorskog parlamenta je saopšteno da je na generalnom zasijedanju 138. Skupštine IPU u Ženevi bilo riječi o jačanju globalnih rješenja za migrante i izbjeglice.
Brajović je rekao je da je primjenom Zakona o međunarodnoj i privremenoj zaštiti stranaca, koji je u Crnoj Gori stupio na snagu 1. januara, uspostavljen efikasan i jedinstven sistem azila, kojim se implementiraju standardi međunarodnog humanitarnog prava i zaštite ljudskih prava.
On je podsjetio na činjenicu da je tokom godina rata u okruženju, bilo potrebno obezbijediti smještaj i zadovoljiti elementarne životne potrebe za više od sto hiljada ljudi.
Prema riječima Brajovića, s obzirom na tadašnje političke prilike u okruženju, ekonomske mogućnosti i stepen razvoja tadašnje Crne Gore, to je bilo veliko opterećenje i izazov.
„Uspjeli smo da sačuvamo stabilnost i budemo sigurno utočiste velikom broju izbjeglica. Zato ističemo Crnu Goru kao pravi primjer moderne, građanske i iznad svega solidarne države, koja u kontinuitetu pronalazi adekvatne načine da se na human i dostojanstven način odnosi prema svima koji su primorani da napuste svoju zemlju“, kazao je Brajović.
Navodi se da je tokom susreta sa predsjednicom IPU Gabrijelom Baron, razgovarano o važnosti različitih pogleda na pojedina pitanja od globalnog značaja, koja se razmatraju na zasijedanjima Unije, prije donošenja zakonskih rješenja.
„Baron je akcentovala posvećenost Skupštine Crne Gore većoj zastupljenosti žena u parlamentu kroz inovirano zakonodavstvo, kao i druge aktivnosti kojima IPU treba da se posveti u narednom periodu“, kaže se u saopštenju.
Brajović je danas razgovarao i sa predsjednicom parlamenta Bugarske Cvetom Karajančevom o nastavku procesa integracija Crne Gore i Zapadnog Balkana tokom predsjedavanja ove države Evropskom unijom (EU).
Ona je saopštila da je sa Brajovićem razgovarala na jasan i otvoren način i da sa Crnom Gorom vlada potpuna saglasnost u vezi sa njenim evropskim putem.
„Bugarska, kao predsjedavajuća Savjetu EU unije će vam pomagati na svaki način da postignete taj cilj, a bugarska Skupština, kao zakonodavno tijelo, može da pomogne Crnoj Gori preko svojih stručnjaka, strucnog znanja, kao i razmjenom informacija, da uskladi zakonodavstvo sa zakonima EU“, rekla je Karajančeva.
Zastupljenost velikog broja država iz cijelog svijeta, kako je saopšteno, bila je prilika za susrete sa predsjednicima parlamenata Indonezije, Jordana i Pakistana.
Brajović će se sastati i sa direktorom Centra za demokratsku kontrolu oružanih snaga, a u Bernu ga očekuje prijem kod predsjednika parlamenta Švajcarske Dominika de Buana.
Delegaciju Skupštine Crne Gore na 138. zasijedanju IPU, pored Brajovića čine poslanici Suad Numanović, Jovanka Laličić i Miloš Nikolić.
Interparlamentarna unija je globalna organizacija sa sjedištem u Ženevi, osnovana 1889. godine koja okuplja 178 nacionalnih parlamenata.
Aktivnosti Unije bile su ključne za formiranje Arbitražnog suda u Hagu 1889, kreiranje Lige naroda 1919. i Ujedinjenih nacija 1945.
( MINA )