Niko kao Jevrem Jovanov
Na dan kada je prije 86. godina rođen prof. dr Jevrem Bjelica, čovjek koji je bio jedinstven u crnogorskoj publicističkoj rusistici, održana je promocija Bio-bibliografije i njegovih sabranih djela u Nacionalnoj biblioteci “Đurđe Crnojević” na Cetinju.
Prof. dr Tatjana Jovović dala je uvid u monografije ogleda o ruskoj književnosti koje, kako je kazala, predstavljaju svojevrsni pregled istorije ruske književnosti 19. i 20. vijeka.
Riječ je o književnoj kritici Jevrema Bjelice koja je nastajala u periodu od 1983. do 2012. godine.
“Mislim da će ove knjige tek da dobiju na značaju, iako su one uvijek nalazile put do studenata. Žao mi je što u doba kada su pisane nijesu imale ovakvu vrstu promocije kakvu su sada doživjele”, kazala je Jovović.
Prema riječima književnika Marijana Maša Miljića, Bjelica je po mnogo čemu bio jedinstven među crnogorskim naučnicima koji su se bavili književnošću, prevashodno ruskom.
“Njegovo djelo po obimu, vrijednosti i značaju spada u najviše domete istorije književnosti i književne kritike u Crnoj Gori, pa i njenom okruženju”, kazao je Miljić.
Govoreći o Bio-bibliografiji koju je priredio Petar Krivokapić, Miljić je kazao da se ona može svrstati u retrospektivne i personalne i da sadrži 411 bibliografskih jedinica. Najveći dio knjige čine detaljna bibliografija, prilozi i registri.
Bibliograf, Petar Krivokapić, kazao je da je Bjelicu poznavao duže od deceniju, da se divio njegovoj duhovnoj i stvaralačkoj snazi, a da ga je impresionirala njegova skromnost, smirenost, iskrenost, razboritost.
“Gotovo svaka njegova izgovorena riječ nosila je izvjesnu mjeru nenametljive poučnosti. Umio je da lijepo priča, ali i da sasluša i uvaži sagovornika. U radu je nalazio mir, strast i opuštanje. Neumorno je čitao, bilježio, prepravljao, popravljao, pisao, stvarao”, kazao je Krivokapić i dodao da je Bjelica zaslužio da bio-bibliografija bude urađena još za vrijeme njegovog života.
U oputno-rudinskom kraju, prema riječima publiciste Branka Koprivice, dovoljno je reći “k’o Jevrem Jovanov” i svi znaju o kome je riječ. Ali, kako je istakao, ne samo u kraju gdje su se Bjelice doselile oko 1830. godine, već i na Filozofskom fakultetu u Skoplju gdje je Jevrem Bjelica završio slavistiku i bio student generacije. Nije zaboravio, kako je istakao, da mu je akademik Dimitar Mitrev kazao da su svi studenti iz Crne Gore, koji su studirali na Filozofskom i Filološkom fakultetu u Skoplju dobri studenti, ali “niko kao Jevrem Bjelica”.
“Tako se ono vučedolsko, narodno ‘k’o Jevrem Jovanov’ preselilo i na Filozofski fakultet u Skoplju - ‘niko kao Jevrem Bjelica’, a što me i danas ispunjava ponosom”, istakao je Koprivica.
Veče su vodili cetinjski gimnazijalci Milica Radović i David Vušurović.
Bjelica, koji je bio član i predsjednik Društva za primijenjenu lingvistiku Crne Gore i član Udruženja književnika Crne Gore, bavio se osim književnom kritikom i naučnim radom, i prevođenjem s ruskog, češkog, makedonskog i slovenačkog jezika. Dobitnik je brojnih nagrada i priznanja, među kojima su Orden rada sa srebrnim vijencem, Orden zasluga za narod sa srebrnim zracima, Plaketa bezbjednosti...
Na Univerzitetu Lomonosov je doktorirao na temu “Sovjetska poezija od sredine pedesetih godina”. Objavio je više od 250 stručnih i naučnih radova, od čega 225 o ruskim, i više od trideset o savremenim crnogorskim piscima.
Umro je 2012. godine u Podgorici.
( Svetlana Mandić )