Đukanović se obrušio na "Vijesti" u Berlinu: Kovertu ne pominje, tvrdi da nema novca

Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović rekao je da novca o kome govori predsjednik Atlas grupe, Duško Knežević "nema i ne može ga biti", i optužio odbjeglog biznismena da svoju odgovornost želi da prebaci na crnogorsko društvo.

Knežević tvrdi da ima snimak na kome se vidi kako Đukanović od njega prima novac u njegovoj kući u sportskoj torbi, kao i da se čuje razgovor koji su tada vodili.

"Tog novca nema i ne može ga biti. Da sam želio da dozvolim da bilo ko može sa mnom praviti bilo kakve dilove u biznisu, imao sam kad to da uradim za ovih 30 godina. Ovdje je riječ o čovjeku, koji pokušava da pobjegne od odgovornosti, time što će temu vlastite odgovornosti transformisati na temu odgovornosti crnogorskog društva i u tome mu naravno pomaže dio medijske zajednice u Crnoj Gori", rekao je Đukanović u Berlinu, tokom predavanja u Njemačkom savjetu za spoljnu politiku.

On je to odgovorio na pitanje "Vijesti" šta će uraditi ako se takav snimak ipak pojavi, hoćete li podnijeti ostavku ili će to prepustiti insitucijama za koje i Evropska unija kaže da su zarobljene i za koje on indirektno priznajete da su zarobljene.

"Vijesti" su u obrazloženju pitanja podsjetile da je Đukanović kao najmoćniji čovjek u državi 30 godina najviše odgovoran i za dobre i za loše stvari koje su se dogodile, pa i za one iz tvrdnji Kneževića, dugogodišnjeg insajdera bliskog vlasti, koje su se pokazale tačnim - o upotrebi kartice Atlas banke na kojoj Đukanović navodno nije znao da ima dug od 16.000 eura, da nije govorio istinu kada je u TV emisiji rekao da nema firmu na Kipru, o spornom kreditu kod londonske filijale Pireus banke...

Takođe, novinar magazina "Špigl" tražio je da Đukanović komentariše dokaze o nezakonitim donacijama DPS-u i o njegovoj umiješanosti u afere, pitajući da li su ti dokazi lažni i rekavši da su protesti izazvani takvim objavama i dokazima a ne zbog nečije borbe za vlast, kao što tvrdi predsjednik.

Đukanović je ponovio svoju verziju događaja o kojima je Knežević govorio koji se tiču njega, ali nije pominjao snimak na kome Slavoljub Stijepović novac u koverti trpa u džep, niti komentarisao činjenicu da je on i dalje generalni sekretar predsjednika Crne Gore, te da nije trpio nikakve patijske posljedice zbog toga, niti da Đukanovića nijedna institucija u Crnoj Gori još nije pozvala da ga pita o čemu se tu radi.

"Kneževićevim optužbama služe se oni koji bi željeli da ostvare svoj cilj a to je da promijene vlast mimo rezultata izbora i mene kao simbola vlasti, koji bi posebno željeli da promijene. Ne prihvatam da je riječ o insajderu niti prihvatam ocjenu da je riječ o argumentovanim optužbama. Riječ je o potrebi čovjeka koji se našao na udaru pravne države i koji je zbog aktivnosti specijalnog tužilaštva prema njemu pobjegao iz Crne Gore i koji pokušava da svoju odgovornost sada kamuflira izmišljajući optužbe na račun manje više svih relevantnih ljudi iz vlasti počev od mene", rekao je Đukanović.

On je kazao da je Knežević krenuo u rat protiv njega nakon što mu je odgovorio da ga niko pa ni predsjednik ne može sačuvati od odgovornosti pred Specijalnim tužilaštvom, rekavši da su njegove optužbe "gluposti".

Đukanović je kazao da je bio vlasnik obične, a ne VIP kreditne kartice, da je navodni dug platio, i podnio tužbu kako bi dokazao da on nije ni postojao, i da očekuje da taj novac dobije nazad.

Prema podacima CIN-CG i "Vijesti" Milo Đukanović je imao otvorene račun u Atlas banci, na kojem je gomilao hiljade i hiljade eura duga, koje je kasnije pokrivao Duško Knežević imovinom svojih firmi, što je potvrdio i Knežević u izjavi.

Đukanović je potom tvrdio da za taj dug nije znao i da je potom utvrdio da su u pitanju revolving kartice.

Đukanović je rekao da je kredit za kupovinu akcija banke njegovog brata podigao legalno.

"Kada sam se povukao iz politike i ozvaničio da idem u biznis krenuo sam u kreditno zaduženje i nijesam htio da se zadužim kod domaće banke, upravo da ne bih ostavljao prostor za pitanja da li je kredit regularno odobren nekome ko je dugo bio na važnoj funkciji, nego sam se zadužio kod londonske banke. A sad se otvara pitanje da li sam imao prvao da se zadužim zato što sam bio izvan politike, zato što sam želio da se bavim biznisom, zadužio sam se, obavio poslovnu operciju vratio kredit, ostvario profit, platio porez državi na naplaćeni profit i šta je tu sporno? Je li to treba da bude razlog za moju nedoličnost za obavljanje državne funkcije. Svako ko misli da će me na takav način uvući u osjećaj odgovornosti i griže savjesti, jako se vara".

Knežević je ranije rekao da je svojim kolateralom bio garant Đukanovićevog kredita.

Đukanović je negirao da je ikad govorio neistinu u vezi sa firmom koju je osnovao na Kipru 2006.

"U emisiji sam bio upitan da li imam neku firmu u inostranstvu, kazao sam ne. Tri puta sam izlazio iz državne politike i svaki put, zvanično javno pokušavao da se bavim biznisom. Onda se to pitanje transformisalo u "a da li ste nekad imali firmu". Ispostavilo se da sam imao papir, registrovanu firmu na Kipru 2006. dvije godine nakon što je Kipar postao članica EU, više ne govorimo o of-šor biznisu. Da sam preko nje radio plaćao bih veći porez, u Crnoj Gori je 9 odsto, na Kipru 12,5 odsto. I gle čuda preko te firme nije obavljen nijedan euro prometa. Postoji samo kao papir. Sada bi ta firma trebalo da bude razlog zbog čega sam ja nedoličan za obavljanje državne funkcije."

MANS je ranije objavio da je firma na Kipru nastavila sa radom, iako je on tvrdio da je ubrzo ugašena.

"Zamislite vi koliko sam ja u pravu ili nijesam u pravu kada registrujem očiglednu namjeru određenih centara, koji nisu samo politički nego parapolitički i medijski, da svojom kampanjom vas uvedu u percepciju vaše nedoličnosti za obavljanje državne funkcije. Kako bi Crna Gora bila srećna država kada bismo o tome da li je njen predsjednik podoban ili nepodoban za obavljanje državne funkcije sudili na osnovu toga da li je u vrijeme kada nije obavljao državnu funkciju imao registrovanu firmu preko koje nikada nije prošao nijedan euro prometa, pa mi bi bili srećnije drušvo nego Njemačka".

Đukanović je rekao da mu nije žao što nije ostao van politike nakon povlačenja 2006. i 2010. godine.

"To je bila moja želja da budem van politike, vratio sam se zato što je trebalo da obavim određene poslove, a nije mi žao zato što smo te poslove obavili. Vratio sam se da bi zemlju uveli u NATO".

On je razgovarao sa predsjednikom Njemačke Frank Valtrom Štajnmajerom i predsjednikom Bundestaga Volfgangom Šojbleom.

Na pitanje njemačkog novinara da kaže šta misli o nagradi američke vlade Oliveri Lakić, te da li su "Vijesti"" čiji je ona novinar i dalje fašistički medij kao što je tvrdio prošle godine zato što je list pisao o poslovima njegovog sina sa državom, Đukanović je rekao:

"Drago mi je da je Olivera Lakić dobila nagradu, radujem se kad bilo ko iz Crne Gore zavrijedi međunarodnu nagradu. Nemojte da pomislite da imam bilo kakav loš komentar, naprotiv", rekao je Đukanović, a onda se obrušio na "Vijesti":

"Moja ocjena je da nije riječ o nezavisnom mediju nego da je riječ o parapolitičkom instrumentu koji se koristi sa ciljem nasilne promjene vlasti, ne pitajući za cijenu, a cijena je vrlo često, kao 2016. bila onemogućavanje Crne Gore da bude dio evroatlanske zajednice i privođenje Crne Gore na oltar ruskih imperijalnih interesa. To je bila cijena i zbog toga moje takve kvalifikacije".

On je rekao da "veoma poštuje slobodu medija".

"Ali niko mi ne može držati povez preko očiju da ne vidim šta se ponekad krije iza uloge navodno nezavisnog medija. I o tome želim da javno govorim. ako neko misli da mi treba uskratiti to pravo onda smo na tim talasnim dužinama, jesu li moja prava identična pravima tih medija i drugih ljudi koji mogu slobodno da govore o svakom fenomenu".

Na pitanje moderatora panela Milana Niča da li će podnijeti ostavku na mjesto šefa DPS-a na kongresu ove godine, iako Ustav Crne Gore ne zabranjuje da predsjednik države bude i šef vladajuće stranke "ali je to jedinstven slučaj u Evropi", Đukanović je odgovorio:

"To je pitanje koje ćemo imati ozbiljno na našem dnevnom redu. Do sada to pitanje nijesmo otvarali jer postoje brojna prethodna koja moramo riješiti da bismo uspješno pripremili kongres. Ustav ne zabranjuje, ne bi bio ni jedinstven slučaj ali većina rješenja su takva da se izabrani predsjednik oslobađa ostalih dužnosti, počev od partijskih. To su neke manje više univerzalne formule".

( Mihailo Jovović )