Gej premijerka koja se ne bavi gej pitanjima

Srbija je jedina balkanska država čija je premijerka otvoreno gej, međutim pojedini LGBT aktivisti su se uoči jučerašnje Parade ponosa protivili tome da šefica vlade, Ana Brnabić, učestvuje u povorci optužujući je da ništa nije učinila za unapređenje njihovih prava.

Brnabić je 2017. učestvovala u paradi u Beogradu, okružena posterima „Ana je ovdje” i fotografisala se sa desetinom ljudi. Ona je i juče predvodila povorku u kojoj su učestvovali i ministar za rad Zoran Đorđević i ministar za državnu upravu Branko Ružić, koji su kazali da Beograd na ovaj način šalje poruku da je otvoren grad „koji poštuje toleranciju i slobodu svih i sve različitosti”.

U povorci su bili i ambasadori SAD Kajl Skot, Francuske Frederik Mondoloni, Norveške Arne Sane Bjornstad, šef Delegacije EU u Srbiji Sem Fabrici, povjerenica za ravnopravnost Brankica Janković.

Parada ponosa je održana pod sloganom „Reci da”, a šetnja je, kako su prenijeli srpski mediji, protekla mirno i obezbjeđivao ju je manji broj policajaca nego prethodnih godina.

Međutim organizacija "Gej lezbijski info centar“ (GLIC) je uoči jučerašnjeg Prajda na društvenim mrežama pokrenula kampanju „Reci ne” političarima i diplomatama na Paradi ponosa. U fokusu njihove kampanje bila je premijerka Brnabić jer je, kako se navodi u saopštenju GLIC-a, njen rad na „unapređenju LGBT prava razočaravajući”.

IZ GLIC-a su kao naročito problematičnu ocijenili njenu nedavnu izjavu da će LGBT prava doći na red kada se riješe značajnija pitanja, kao što su poboljšanje životnog standarda, povećanje plata i penzija.

"Sigurna sam da će u jednom trenutku i ova tema doći na dnevni red, ali sada je trenutak da se fokusiramo na pitanja od, prije svega, nacionalnog značaja“, rekla je Brnabić protekle nedelje za magazin Prajd.

"To je bila skandalozna izjava", kazao je za BBC Predrag Azdejkovic, predsjednik GLIC-a.

Nezadovoljan naporima drugih gej aktivista, Azdejkovic je u junu inicirao drugu paradu. Njen cilj je, kako je kazao, da se "gej parada vrati običnim ljudima i distancira od političara".

"Oni nam kažu: imate gej premijerku, dvije parade, trebalo bi da ste zadovoljni. Međutim, to je sve samo šminka”, kazao je Azdejković.

Beogradski reditelj Stevan Filipović, koji je otvorio Nedjelju ponosa 2016, kazao je da činjenica što se Parada održava i što nije na udaru huligana jeste nekakv pomak, ali je upozorio da bi taj pomak mogao biti samo kozmetički.

"Mi smo vjerovatno jedina zemlja na svijetu, ili barem jedna od rijetkih koja ima gej premijerku, koja se ne bavi gej pitanjima, a ta pitanja spadaju u domen osnovih ljudskih prava“, kazao je Filipović za Radio Slobodna Evropa.

Sa druge strane, organizatori jučerašnjeg Prajda ocjenjuju da ima pomaka u ostvarivanju prava LGBT zajednice u Srbiji, ali da su oni isuviše spori. Direktor organizacije Civil right defenders (CRD) Goran Miletić je kazao da je manifestacija i ove godine „balans između proslave i protesta“, zato što predstavlja skup sa jasnim zahtjevima.

Već naziv pod kojim se ovogodišnji Prajd održava, „Reci da“, nosi i jedan od njegovih osnovnih zahtjeva i poruka - legalizaciju istopolnih zajednica, kazao je Miletić.

Takve zajednice u Srbiji faktički postoje, ali su u pravnom sistemu nevidljive, zbog čega je, kako navode organizatori Prajda, oko pola miliona ljudi diskriminisano. Između ostalog ne postoji mogućnost korišćenja zdravstvenog osiguranja partnera ukoliko je jedan nezaposlen, nema nasljeđivanja zajedničke imovine nakon smrti jednog od partnera, kao ni posjeta u bolnici ako je ona dozvoljena samo članovima porodice.

Miletić je istakao i da u slučajevima nasilja iz mržnje počinioci često nisu identifikovani, a i kada jesu, tužilaštvo sporo obavlja svoj posao i postupci dugo traju. Međutim on smatra da „političari moraju biti dio parade i poslati poruku da je OK biti gej”.

Jučerašnja Parada ponosa je peta koja je u kontinuitetu održana u Beogradu. Kao i prethodnih godina, prethodila joj je Nedelja ponosa (koja je počela 10. septembra) tokom koje je organizovano više od 60 izložbi, koncerata, filmskih projekcija, debata i konferencija.

Nakon tri godine pauze, 2014. u Beogradu je održan prvi Prajd koji se smatrao uspješnim, odnosno koji nisu remetili incidenti. Parada ponosa u oktobru 2010. godine održana je uz velike nerede i nasilje na ulicama Beograda. Prajd u Beogradu nije održan 2011, 2012. i 2013. godine.

( Nada Bogetić )