Karadžić osuđen na doživotnu kaznu zatvora
Osuđen je zbog genocida u Srebrenici, zločina protiv čovječnosti, kao i kršenja zakona i običaja ratovanja
Žalbeno vijeće Mehanizma za krivične sudove u Hagu izreklo je kaznu doživotnog zatvora bivšem predsjedniku Republike Srpske Radovanu Karadžiću.
Osuđen je zbog genocida u Srebrenici, zločina protiv čovječnosti, kao i kršenja zakona i običaja ratovanja, prenosi RTS.
Ovom odlukom preinačena je prvostepena presuda Tribunala u Hagu kojom je u martu 2016. godina bio osuđen na 40 godina. Iako je odbacilo mahom sve žalbene navode, i tužilaštva i odbrane, žalbeno vijeće smatra da kazna od 40 godina nije bila adektavna.
"Žalbeno vijeće je saglasno sa Tužilaštvom da je kazna od neadekvatna s obzirom na težinu Karadžićevih krivičnih djela, kao i da je kazna pretresnog vijeća nerazumna i nepravična", rekao je u oblazloženju odluke predsjednik Žalbenog veća sudija Van Josen iz Danske.
On je dodao da je pretresno vijeće pogriješilo kada je izreklo kaznu od 40 godina.
Karadžić je ponovo osuđen za 10 od 11 tačaka optužnice.
Žalbeno vijeće Mehanizma u Hagu potvrdilo je da Radovan Karadžić (73) nije kriv za genocid nad muslimanskim stanovništvo u sedam opština BIH u periodu od 1992. do 1995.
Ovom odlukom potvrdilo je prvostepenu presudu u dijelu kojim je po ovoj, prvoj i jedinoj od 11 tačaka optužnice bio oslobođen od optužbi.
Žalbeno vijeće smatra da je sudsko vijeće, koje je izreklo prvostepenu presudu pravilno zaključilo da nije bilo genocida na teritoriji opština Bratunac, Prijedor, Vlasenica, Zvornik, Sanski Most, Foča i Ključ, ali da jesu počinjeni drugi ratni zločini u tim opštinama od 1992. do 1995, koji su bili koordinirani iz vrha Republike Srpske.
Osim jednog djelimicno usvojenog zahtjeva (broj 31) Karadžića, svi ostali navodi iz žalbe su odbijeni, pored ostalog i onaj kojim je osporavao pravičnost suđenja.
Prema stavu žalbenog vijeća, odbrana Radovana Karadžića nije uspjela da dokaže da nije kriv za masakr u Sarajevu, na Markalama, kai ni za "terorisanje stanovnika Sarajeva dugotrajnim granatiranjem i snajperisanjem tokom višegodišnje opsade glavnog grada BiH", rekao je predsjednik Žalbenog vijeća Van Josen.
Vijeće je, kako je dodao, utvrdilo da je Karadžić znao i za ubistva u julu 1995, nakon pada Srebrenice.
"Žalbeno vijeće nije našlo greške u rezonovanju prvostepenih sudija u vezi s progonom Bošnjaka s područja Srebrenice", naveo je sudija Van Josen.
Progon Bošnjaka sa područja Srebrenice se odnosi na prisilno preseljenje žena, dece i staraca sa podrucja Srebrenice, a kasnije ubistvima muškaraca i dječaka, podsjetio je sudija.
Takođe nije dokazao da nije imao namjeru da počini genocid, kao i da nije, kao vođa bosanskih Srba, kažnjavao one koji su činili zločine, dodao je sudija.
"Karadžićevi navodi da je on proglašen odgovornim za to, samo zato što je predsjednik su neuvjerljivi", prenio je sudija Van Josen.
Prema stavu Žalbenog vijeća, odbrana nije usjpela da dokaže ni da je veće donijelo pogrešne zaključke u presudi u kojoj je osuđen za zločine u 20 bosanskih mjesta", rekao je predsjednik Žalbenog vijeća.
Govoreći o uzimanju pripadnika UNPROFOR-a za taoce 1995. godine, žalbeno vijeće je smatra da Karadžić nije uspio da dokaže da je osoblje UN-a zakonito privedeno.
( Vijesti online )