Deset mitova o alergijama

Ogroman broj ljudi na planeti svake godine pati od stanja povezanih s alergijom. Ipak, i dalje su uvriježeni mitovi i pogrešne pretpostavke o alergijama, koje se nalaze na šestom mjestu najčešćih hroničnih oboljenja.

“Mnoga rana medicinska uvjerenja su se pokazala netačnim jer su istraživanja napredovala”, rekao je alergolog David Stukus, dr med. u Kolumbusu govoreći na sastanku American College of Allergy, Asthma i Immunology (ACAAI). “Nažalost, neka od tih uvjerenja su još uvijek na internetu, gdje zapanjujućih 72 posto korisnika traži zdravstvene informacije.”

Ne dopustite da vas dezinformacije spriječe u dobijanju najboljih savjeta i tretmana za upravljanje alergijama. Evo 10 uobičajenih alergijskih mitova i istinite činjenice iza njih:

Mit 1: Alergije su samo za djecu

Nije istina, kaže Neeta Ogden, portparolka ACAAI-a. “Definitivno možete razviti alergije kao odrasla osoba”, kaže ona. Na primjer, istraživanje predstavljeno na godišnjem naučnom sastanku ACAAI-a 2017. pokazalo je da je gotovo polovina odraslih osoba s alergijama na hranu razvila svoje alergije u odraslim godinama.

Većina onih koji kao odrasli razviju alergiju imaju obično itmeđu 20 i 40 godina, iako je moguće razviti u bilo kojoj dobi, kaže dr EdVard Davis III, alergolog u Medicinskom centru Ošner. “Čak sam imao 85-godišnjake kako ulaze u moju ordinaciju s alergijskim rinitisom ili polenskom groznicom”, kaže on.

“Neobično je, ali vidio sam.”

Mit 2: Alergije ne možete prerasti

“Mnogi ljudi vremenom prerastu alergije”, kaže dr Princeza Ogbogu, specijalista za alergije i imunologiju na UUniverzitetskom medicinskom centru Ohajo u Kolumbusu. Prema klinici Mayo, oko 60 do 80 posto male djece prerasta alergije na mlijeko ili jaja do dobi od 16 godina, na primjer.

Istraživanja su pokazala da je alergijska senzibilizacija ili reakcija organizma na alergene veća kod mlađih osoba. Studija objavljena 2016. u časopisu Journal of Allergy and Clinical Immunology pokazala je da je starenje povezano s nižim nivoima senzibilizacije, posebno prašinom grinja i mačaka.

Mit 3: Polen i alergije na hranu se ne preklapaju

Osobe koje pate od polenske groznice mogu patiti od sindroma polen-hrana. Poznat i kao sindrom oralne alergije, javlja se kada imunološki sistem reaguje na alergene koji se nalaze u polenu, kao i u određenom voću, povrću ili orašastim plodovima. Slijedi nekoliko primjera vrsta polena povezanih s određenom hranom:

Jova: jabuke, trešnje, breskve, kruške, celer, bademi i lješnici

Breza: kajsije, trešnje, nektarine, paradajz, mrkva i orasi

Trava: dinja, narandže, lubenica, krompir i kikiriki Ambrozija: banane, dinja, lubenica, krastavci, tikvice, patlidžan

Ovo voće i povrće ne može izazvati alergijsku reakciju kada se kuva ali najbolji način za liječenje sindroma polen-hrana je izbjegavanje tih namirnica.

Mit 4: Prehlada ili alergija?

Prehlade i alergije su dvije sasvim različite stvari. Dok je obična prehlada uzrokovana virusima, sezonske alergije nastaju kada imunološki sistem pretjerano reaguje na alergen. Ipak, prehlade i alergije mogu dijeliti neke zajedničke simptome, kao što je curenje iz nosa, kijanje i gušenje.

Drugi simptomi prehlade, kao što su bolovi i temeperatura, nisu povezani s alergijama, a svrab očiju je zajednička stvar alergije i prehlade.

Prehlade i alergije takođe se razlikuju po tome koliko dugo traju. “Prehlada traje 7 do 10 dana”, kaže dr Ogden. “Alergije su malo upornije.” U nedoumici posjetite alergologa kako biste utvrdili jesu li vaši simptomi uzrokovani alergijama, prehladom ili nečim drugim.

Mit 5: Jedini tretman za alergije je prevencija

Prevencija je ključna kada imate alergije. Bez obzira imate li sezonske, trajne ili alergije na hranu, uvijek izbjegavajte izlaganje bilo čemu što izaziva alergijsku reakciju.

Ne postoji lijek za alergije, ali postoji nekoliko mogućnosti liječenja koje mogu smanjiti simptome. Najčešći ljekovi su dekongestivi, antihistamini i fiziološki rastvori ili steroidni nazalni sprejevi. Imunoterapija može da smanji osjetljivost na određene alergene izlažući tijelo malim, ali postupno povećavajućim dozama poznatih aktivatora.

Ako imate ozbiljne alergijske reakcije i imate rizik od anafilaksije, ljekar vam može preporučiti da nosite dozu adrenalina, hemikalije koja brzo poboljšava disanje u hitnim slučajevima.

Mit 6: Ljekove za alergiju treba uzeti samo nakon što ste imali simptome

Činjenica je da se alergijska reakcija može spriječiti ako se uzme lijek prije nego se simptomi razviju. “Mnogi ljudi s sezonskim alergijama uzimaju ljekove samo kad imaju simptome”, kaže de Ogden.

“Najbolje je započeti liječenje prije nego što se pojave simptomi kako bi zaštitili svoj imunološki sistem od napada polena.”

Ljekovi poznati kao stabilizatori djeluju tako što blokiraju oslobađanje hemikalija imunološkog sistema koje izazivaju alergijske reakcije očiju ili nosnih prolaza. Ti se ljekovi daju osobama s sezonskim alergijama počevši dvije nedjelje prije početka sezone alergija.

Mit 7: Kratkodlaki psi dobri za alergičare

Dlake i krzno kućnih ljubimaca nisu alergeni, ali mogu skupljati druge alergene, poput prašine i peludi. Ako ste alergični na životinje, pravi krivci su perut (mrtve ćelije kože), pljuvačka i urin. Možda ste manje osjetljivi na određene vrste, ali ne postoji istinski hipoalergijski ljubimac. Alergije na mačke dvaput su češće nego alergije na pse, a izlaganje mački može izazvati teški napad astme. Ako vaša alergija nije teška i ne možete se rastati s voljenim ljubimcem, postoje neke stvari koje možete učiniti da biste smanjili rizik od alergijske reakcije:

- Ograničite kontakt s vašim ljubimcem (na primjer, držite ga van spavaće sobe). - Operite ruke nakon što ste mazili kućnog ljubimca. - Koristite sredstvo za čišćenje čestica (HEPA) visokog učinka za smanjenje alergena u zraku. - Često usisavajte podove i namještaj. - Kupajte kućne ljubimce kada dođu iz šetnje kako bi se riješili polena na njihovom krznu. - Uzmite ljekove prema uputstvioma prije nego što se simptomi razviju.

Mit 8: Promjena mjesta boravka može da nas riješi alergija

Alergeni postoje gotovo svugdje, tako da preseljenje vjerojatno neće pomoći u izbjegavanju alergija. Zapamtite da regionalne biljke oprašuju tokom cijele godine u cijeloj zemlji, alergeni u vazduhu poput polena mogu da pređu ogromne razdaljine, a alergeni u zatvorenim prostorima, kao što su perut i grinje, mogu postojati bilo gdje.

Promjena klime može smanjiti izloženost određenim alergenima. Grinje, prašina, buđ, na primjer, napreduju u vrućini i vlazi, tako da su manje uobičajene u suvim klimama. Ali ako imate alergije, takođe rizikujete da ćete razviti nove alergije u drugom okruženju.

Mit 9: Alergije se ne događaju zimi

Zima može biti najbolje doba godine za mnoge ljude s alergijama, ali to ne znači da se alergijske reakcije ne mogu dogoditi tokom hladnih mjeseci.

Spoljašnji alergeni su manje zabrinjavajući, jer „tokom zime nemate polen“, kaže dr Daglas Džouns iz Klinike Taner. “Ali još uvijek imate unutrašnje alergene”, poput spora plijesni i grinja. Tokom zimskih praznika vjerovatno ćete biti izloženi potencijalnim alergenima, poput vijenaca, božićnih drvaca i dima iz kamina ili svijeća.

Hladna urtikarija, relativno rijetko stanje koje se obično javlja kod mlađih odraslih osoba, je alergija na hladnoću. Kada je koža izložena hladnijim temperaturama, zahvaćeno područje razvija crvene pečate koji svrbe. U teškim slučajevima može uzrokovati anafilaksiju.

Mit 10: Polenska groznica je samo smetnja

Milionima ljudi svake godine se dijagnostikuje polenska groznica ili alergijski rinitis. Stanje može biti sezonsko - izazvano alergenima kao što su polen ili spore buđi - ili se pojavljuju tokom cijele godine kao odgovor na okidače poput grinja, kućnih ljubimaca, plijesni ili žohara. Tu je i nealergijski rinitis, koji ne uključuje imunološki sistrem i može biti podstaknut iritantima iz vazduha, kao što su dim i parfem, ljekovi, hrana

Polenska groznica je povezana s kijanjem, kašljanjem, nazalnom kongestijom i svrabom očiju. Liječenje obično uključuje ograničavanje izlaganja okidačima i uzimanje ljekova, kao što su dekongestivi ili antihistaminici, za ublažavanje simptoma.

Ali polenska groznica može dovesti do ozbiljnijih komplikacija. Simptomi mogu poremetiti vaš san, a može vas učiniti osjetljivijim na sinusitis i infekcije uha.

“Problem s alergijama je u tome što mogu dovesti do drugih problema, kao što je astma, posebno tokom sezone polena”, kaže dr Blanka Kaplan, alergolog za djecu i odrasle u Njujorku.

( Vijesti online )