Može li se zaraditi od kupovine državnih obveznica

Odluka Ministarstva finansija da od narednog mjeseca emituje na domaćem tržištu obveznice koje mogu kupiti građani i privreda je ispravna i kroz nju se vraća signal povjerenja na tržištu. Postoje objektivni razlozi da se nakon prošlogodišnjeg uspješnog zaduživanja na međunarodnom tržištu ministarstvo okrene ka lokalnom potencijalu slobodnog novca. To su u razgovoru za “Vijesti” ocijenili ekonomski analitičari.

Obveznica je hartija od vrijednosti u koju građani mogu investirati i zaraditi dodatni novac.

Iz Ministarstva finansija “Vijestima” je zvanično rečeno da će se emisije obveznice ići posredstvom Montenegroberze, dok će sva domaća i strana pravna i fizička lica biti u mogućnosti da kupuju te obveznice preko banaka i brokera, odnosno, ovlašćenih zastupnika na tržištu kapitala vrijednosti. Kamatna stopa za te hartije od vrijednosti biće u rasponu od 2,75 pa do 3,75 odsto, a ministarstvo će novac koji sakupi koristiti za popunjavanje manjka u državnoj kasi. Sagovornici Vijesti” ističu da je kamatna stopa dobra ako se imaju u vidu niske kamate na štednju u bankama.

Pet i sedam godina je period na koji će biti emitovane obveznice. Za sedmogodišnju obveznicu biće emitovan iznos između 30 i 50 miliona eura, dok će iznos od 100 do 140 miliona eura biti emitovan na period od pet godina. Očekivana cijena sedmogodišnje obveznice biće u rasponu od 3,25 odsto do 3,75 odsto, a za petogodišnju u rasponu od 2,75 odsto do 3,25 odsto

Prema posljednjim podacima dostupnim na sajtu Centralne banke (CBCG) prosječna ponderisana pasivna efektivna kamatna stopa (kamata na štednju) u bankama je bila na kraju decembra 2018. godine 0,56 odsto i na godišnjem nivou bilježi pad od 0,13 procentnih poena.

Sigurno ulaganje

Ekonomska analitičarka Mila Kasalica objasnila je da tržišno i razvojno postoje ekonomski, objektivni, razlozi da se nakon prošlogodišnjeg uspješnog zaduživanja na tržištu euro-obveznica Ministarstvo finansija okrene ka lokalnom potencijalu slobodnog novca.

“Teorijski se to dešava kad ključne makroinstitucije žele uticati na tokove novca u sferi kontrole i/ili podrške smanjenju rizika na tržištu, odnosno žele uticati na kretanja zdravih fondova u sistemu, posebno ako se može ponuditi investiciono-atraktivna cijena (kamata). Ako bismo ponudu ministarstva sagledali nezavisno od tekućih informacija sa crnogorskog tržišta, svako ko ima slobodni novac(pravna i fizička lica), a imajući u vidu koliko je neznantna kamatna stopa na štednju u Crnoj Gori, može i treba da vjeruje da su u pitanju bezrizične obveznice države Crne Gore. Zato će njihova štednja uložena u ove hartije od vrijednosti biti sigurna i donijeće prihvatljiv povraćaj na uloženi novac. Uz dodatnu napomenu da je oprezno obraćanje pažnje na efekat tekuće inflacije obavezujuće”, objasnila je Kasalica.

Bivši direktor Montengroberze i direktor sektora finansijskih tržišta u Hipotekarnoj banci Gojko Maksimović ocijenio je odluku ministarstva ispravnom i da je posebno važno istaći da planirana kamatna stopa u iznosu od oko tri odsto na period od pet godina predstavlja najpovoljniju kamatnu stopu na do sada emitovane obveznice na domaćem i međunarodnom tržištu. “Kroz tu emisiju Vlada će pokušati da prikupi oko 150 miliona eura na domaćem tržištu kapitala i ako se ostvare očekivanja to će biti najuspješnija primarna emisija na crnogorskom tržištu kapitala. Efekat emisije je pozitivan za sve učesnike na tržištu. Država će obezbijediti finansiranje budžeta i dijelom postojeći spoljni dug transferisati u unutrašnji dug, koji je manje rizičan. Za tržište kapitala emisija je značajna, jer će se kreirati dva nova finansijska instrumenta za kojim će se uspostaviti sekundarno tržište. Ubijeđen sam da će se kao investitori vratiti sektor stanovništva, što je od možda i najveće važnosti”, kazao je Maksimović.

Depozitni potencijal umanjen

Kasalica je objasnila da odluka o ulaganju mora pratiti podatke iz bankarskog sektora i da poređenje kraja januara sa krajem februara pokazuje da je depozitni potencijal na januara smanjen za 74 miliona kod segmenta “privreda, stanovništvo i ostali deponenti”.

“Objektivno sagledavajući, krajnji neto efekat od 40-ak miliona eura se poklapa sa veličinom depozita IBM banke u stečaju. Ipak, partikularno povećanje segmenta nerezidenata, ne smanjuje bespogovornost da je krajnja cifra značajno drugačija od javnih hvalospjeva predsjednika države Mila Đukanovića i guvernera CBCG Radoja Žugića da se ništa nije promijenilo u sistemu uvođenjem prinudne uprave u dvije osjetljive banke. Zato iako strukovno razumijem razloge za navedeni projekat Ministarstva finansija, kao i namjeru da se mrtvo tržište kapitala bar malo “oživi”, osim sistemskih ulagača (banaka i osiguravajućih kuća) nema dovoljno imparcijalnih (objektivnih) podataka da će povjerenje od strane malih deponenta banaka biti opredjeljujuće za uvećanu tražnju za ovim obveznicama”, ocijenila je Kasalica.

Novca ima dovoljno, za kupovinu važne objektivne informacije

Kasalica je kazala da novca u sistemu ima dovoljno i da Ministarstvo finansija ima svoje razloge da ponudi zanimljivu kamatnu stopu, koja može i treba da privuče veliki broj ulagača (malih i sistemskih).

“Međutim, dva objektivna faktora će opredijeliti koliko će biti uspješna ova emisija obveznica. Prvi zavisi od dostupnosti objektivnih informacija o kretanjima makroparametara i odgovornosti regulatora banaka da ne plasira neprecizne informacije za javnost. Drugo, koliko će pad gotovine u sistemu (januar/decembar za 45 miliona spriječiti sistemske investitore da pravilno (pr)ocijene dugoročne perspektive razvoja našeg tržišta, odnosno budu manje oprezni od očekivanog zbog tekuće tinjajuće krize u bankarskom sektoru zemlje”, kazala je Kasalica.

Dobro je da je smanjen iznos

Maksimović je ocijenio da je dobro što je ministarstvo iznos jedne obveznice smanjilo na 1.000 eura. Podsjeća da je kod prethodnih emisija na domaćem tržištu jedna obveznica iznosila 10.000 eura, a na međunarodnom 100.000 eura. On objašnjava da su minimalni iznosi za ulaganje bili visoki, pa građani koji su imali manje novca nijesu imali priliku da kupuju obveznice i tako zarade, dok im se sada otvara ta mogućnost.

Dodaje da je kamata koju je odredilo Ministarstvo finansija u odnosu na onu koja je u bankarskom sektoru stimulativna, kao i da je prednost što vlasnik obveznicu može prodati na sekundarnom tržištu.

“Za tržište je važno što se istovremeno emituju dvije vrste obveznica, koje će nositi različite rokove dospijeća (pet i sedam godina), i time i kamatne stope. Obveznica sa rokom dospijeća od sedam godina je više određena za institucionalne investitore, prevashodno osiguravajuće kuće, koje traže sigurne dugoročne investicije i prinose. Smatram da je za ovaj vid obveznice, crnogorsko tržište osiguranja dovoljno jako da može da apsorbuje kompletan planirani iznos emisije”, ocijenio je Maksimović.

( Marija Mirjačić )