Informacije o zaštiti životne sredine plasirati češće i jasnije

Mediji u Crnoj Gori susrijeću se sa brojnim poteškoćama u pristupu informacijama u vezi sa životnom sredinom, a teme iz te oblasti ne treba da plasiraju sporadično i vezano za katastrofe, već češće, jasnije i sa više stručne argumentacije.

To je ocijenjeno na konferenciji “Proces evropskih integracija, sloboda medija i poglavje 27”, koju je organizovao Centar za istraživačko novinarstvo (CIN).

Šef Delegacije Evropske unije (EU) u Crnoj Gori, Aivo Orav, kazao je da je zaštita životne sredina jedna od najizazovnijih oblasti u procesu pristupanja Uniji, koji zahtijeva značajne reforme, investicije i stratešku viziju na koji način najbolje zaštiti prirodu.

Kako je kazao, u tome je veoma važna uloga građanskog društva i medija, koji ne treba da kanališu samo glas građana, već da ih edukuju kako i na koji način da budu involvirani.

„Zaštita životne sredine nije samo nešto što treba čekirati na putu pristupanja EU. To nije opcija nego nešto što mora da se uradi“, poručio je Orav.

On je kazao da su novinari koje rade na pričama životne sredine imali priliku da se susrijeću sa brojnim poteškoćama u oblasti pristupa informacijama.

„Ima pozitivno mišljenje da će Vlada da reaguje i da će novinarima poboljšati pristup informacijama“, rekao je Orav.

Prema njegovim riječima, treba iskoristiti momenat koji je stvoren posljednjih mjeseci, kako bi se poboljšala svijest i zatražila bolja zaštita životne sredine u Crnoj Gori i regionu.

Orav je rekao da je veoma važna regionalna saradnja u oblati zaštite životne sredine jer, kako je naveo, uticaj zagađenja i klimatskih promjena ne poznaju granice.

Generalna direktorica Direktorata za životnu sredinu, Ivana Vojinović, smatra da je uloga medija u oblasti životne sredine od ogromnog značaja, jer građani žele da znaju o kvalitetu vazduha koji udišu, vode koji piju, o korišćenju zajedničkih prirodnih resursa.

Ona je navela da je veoma važno medijsko izvještavanje o ekologiji i aktivnostima iz oblasti obuhvaćenih poglavljem 27.

„U pitanju je poglavlje koje po mnogim parametrima, i empirijskom iskustvu, jedno od najtežih i finansijski najzahtjevnijih u pregovaračkom procesu“, rekla je Vojinović i podsjetila da neke novije članice EU i dalje realizuju obaveze iz tog poglavlja u okviru dodijeljenog tranzicionog perioda, a starije izlaze pred Evropski sud pravde i plaćaju penale.

Otvaranje poglavlja 27, kako je navela, znači da počinjen nova naprednija faza koja svima u društvu donosi nove obaveze i odgovornosti.

Vojinović je kazala da će nastojati da ispregovaraju najpovoljnije uslove za Crnu Goru, usmjerene ka podizanju standarda u životnoj sredini, sa ciljem da novi procesi u toj oblasti unaprijede kvaliteta života građana.

„Svjesni smo da primjena evropskog zakonodavsta nije lak ni jeftin, a ni brz proces ako želimo da ga obavimo adekvatno“, navela je Vojinović.

Ona je kazala da postignuti rezultati prije otvaranja poglavlja 27, i podsjetila da je Vlada 2014. godine potpisala sa Svjetskom bankom ugovor o zajmu vrijednosti 50 miliona EUR za realizaciju projekta upravljanje industrijskim otpadom, sa zadatkom sanacije četiri crne ekološke tačke.

Vojinović je navela da će remedijacija lokacije Bijela, koja je u toku, biti završena do marta 2020. godine, a da će sredinom ove početi remedijacija lokacije jalovišta Gradac i deponije pepela i šljake Maljevac u Pljevljima.

Kako je dodala, izrada tehničke dokumentacije za Kombinat aluminijuma u Podgorici (KAP) je u toku.

Vojinović je kao najveći izazov istakla obezbjeđenje investicije od 1,43 milijarde EUR do 2035. godine za izgradnju nove i održavanje postojeće ekološke infrastrukture, sanaciju posljedica zagađenja i degradacije prirodnih resursa, kao i za uspostavljanje novih standarda i preventivnih mehanizama.

Vojinović je istakla je da zrela svijest građana nužnost je očuvanja životne sredine koja će dovesti i do promjene nedomaćinskog odnosa prema oskudnim resursima, u velikoj mjeri gradeći uz pomoć medija.

„Teme iz oblasti vezanih za životnu sredinu ne treba da se plasiraju sporadično i u formi vezano za incidente, katastrofe i senzacionalistički, već mnogo češće i jasnije za sve građane, sa više stručne argumentacije“, poručila je Vojinović.

Medijsko praćenje ekologije i razvoj ekonovinarstva, kako je dodala, treba podržati u Crnoj Gori, ne samo sa aspekta zadovoljenja javnog interesa, već sa aspekta ustavom zagarantovanih prava za građane.

Predsjednica CIN-a, Milka Tadić Mijović, ukazala je da je Crna Gora definisana kao ekološka država, ali da postoji ogroman jaz između proklamacije i prakse.

„Naša polja i zrak su zatrovani, otpadom se ne upravlja kako bi trebalo, obala se cementira, rijeke i potoci pregrađuju, podmorje devastira, životinjske vrste nestaju“, navela je Tadić Mijović.

Ona je rekla da su tokom projekta imali problem da dođu do osnovnih informacija, a da su institucije zatvorene „jer iza devastacije prirode obično stoje uticajni politički i ekonomski krugovi i njihovi interesi“.

„Zato je do podataka ko ima koristi od razaranja prirode veoma teško doći. Javnost ima prvo da zna kako bi donosila ispravne odluke i kontrolisala moćne“, dodala je Tadić Mijović.

Ona je kazala da su istraživanjem utvrdili da planinski potoci i rijeke zbog profita malog broja ljudi završavaju zarobljeni u cijevima malih hidroelektrana, ugroženi su stanovnici više gradova zbog zagađenog vazduha, a posebno su alarmantni podaci o porastu opasnih bolesti u Pljevljima.

„Nadomak Podgorice nadležni ignorišu postojanje prave ekološke bombe, bazena sa crvenim muljom u krugu KAP-a Nema adekvatne reakcije na izvoz pojedinih životinjskih vrsta kojim se ugrožava ravnoteža u prirodi“, istakla je Tadić Mijović.

Kako je kazala, nalaz rada na projektu je da je životna sredina u Crnoj Gori i regionu ozbiljno ugrožena, da je svijet o posljedicama nedovoljna, da mediji ne informišu kako bi trebalo, da je neophodna veća posvećenost institucija, a da se devastacija zaustavi tek kada te institucije budu radile u javnom interesu.

„Samo združena akcija, ako nije kasno, može zaustaviti devastaciju i uticati na donosioce odluka“, zaključila je Tadić Mijović.

Konferencija je organizovana u okviru projekta Stop 2 READ, koji CIN realizuje u saradnji sa Balkanskim istraživačkim regionalnim centrum (BIRN) i Monitorom, uz podršku Delegacije EU u Podgorici i Vlade Crne Gore.

( MINA News )