Simović: Briga o vodi velika zajednička odgovornost i obaveza
Rezolucijom Ujedinjenih nacija (UN), Svjetski dan voda obilježava se od 1993. godine, kao dan posvećen podizanju svijesti o važnosti zaštite voda i podsjećanju na nedostatak vode za piće u mnogim krajevima svijeta
Vlada Crne Gore realizuje brojne projekte i aktivnosti u cilju održivog upravljanja vodnim resursima i obezbjeđenja kvalitetnog vodosnabdijevanja, rekao je ministar poljoprivrede i ruralnog razvoja Milutin Simović.
Otvarajući Konferenciju, povodom Dana voda, Simović je kazao da je briga o vodi kao resursu i osnovnom uslovu egzistencije velika zajednička odgovornost i obaveza.
„Ovo je dobra prilika da se podsjetimo globalnih i lokalnih izazova, a u isto vrijeme da ukažemo na sve što radimo u cilju obezbjeđivanja dovoljnih količina vode, zaštite voda i zaštite od voda”, poručio je Simović.
Rezolucijom Ujedinjenih nacija (UN), Svjetski dan voda obilježava se od 1993. godine, kao dan posvećen podizanju svijesti o važnosti zaštite voda i podsjećanju na nedostatak vode za piće u mnogim krajevima svijeta.
Oko milijardu i po osoba još nema pristup bezbjednom i adekvatnom snabdijevanju pijaćom vodom, a tri milijarde ima nedostatak odgovarajućih sanitarnih objekata.
Ovogodišnja tema Svjetskog dana voda je „Ne ostavljajući nikog iza sebe“.
Simović je podsjetio da je Crna Gora bogata vodnim resursima i da, u odnosu na svoju površinu, spada među vodom najbogatija područja na svijetu.
„Čak 95 odsto riječnih tokova u Crnoj Gori formira se na njenoj teritoriji. Za potrebe vodosnabdijevanja u najvećem procentu se koriste podzemne vode, čak 90 odsto“, rekao je potpredsjednik Vlade.
Prema njegovim riječima, Crna Gora pripada terenima Dinarskog karsta, čija je osnovna karakteristika neravnomjerna disperzija izvora i dubina do nivoa podzemnih voda, što za posljedicu ima neravnomjernu raspodjelu voda na teritoriji Crne Gore.
On je istakao da su podzemne vode karstnih terena Crne Gore posebno ranjiv resurs na zagađenje, a naročito na klimatske promjene, pa se velika pažnja posvećuje održavanju njihovih prirodnih funkcija.
"Poplave koje su zadesile Crnu Goru 2010. godine, koje su imale velike materijalne posljedice, i ponavljanje poplava 2012, 2014. i 2016. vidljiva su posljedica sve većeg uticaja klimatskih promjena", rekao je Simović.
Na planu zaštite od poplava, uz podršku GIZ-a pripremljena je, kaže on, Preliminarna procjena rizika od poplava i hidraulički model rijeke Bojane, kojim su detektovane rizične poplavne zone.
„Ovi podaci će nam pomoći za dalju implementaciju novog regionalnog projekta u slivu rijeke Drim, koji Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja priprema sa UNDP, uz finansijsku podršku Adaptacionog fonda. Dobili smo potvrdu da je odobren, kao prvi regionalni projekat u Istočnoj Evropi”, kazao je Simović.
On je rekao da su sredstva od 1,2 miliona USD iz projekta planirana za Crnu Goru i da će se iskoristiti za pripremu glavnog projekta sanacije nasipa na Bojani i infrastrukturnih radova izgradnje nasipa na prioritetnim dionicama.
On je najavio još jedan važan regionalni projekat kojiće se realizovati od aprila, u saradnji UNDP-jem i UNESCO-m.
„Projekat pod nazivom DIKTAS SAP, ukupne vrijednosti 5 miliona eura, treba da doprinese većoj integraciji domaćih eksperata i obučavanju mladih kadrova i valorizaciji i boljem iskorišćenju podzemnih voda Dinarskog karsta“, rekao je Simović.
Predstavnik UNDP-a Miodrag Dragišić je kazao da je današnji skup idealna prilika da se diijalogom definišu rješenja za izazove u oblasti zaštite i korišćenja voda.
„On je istakao da je upravljanje vodama izuzetno važno u regionalnom i prekograničnom kontekstu, da UNDP sa Ministarstvom poljoprivrede sprovodi važne regionalne projekte. Posebno je naglasio važnost skorog početka realizacije upravljanja rizicima od poplava u basenu Drima, a koji finansira Adaptacioni fond“, kaže se u saopštenju.
Predstavnik GIZ-a za Crnu Goru,
d Rakočević rekao je da ta organizacija u posljednjih sedam godina u Crnoj Gori sprovodi brojne projekte koji imaju za cilj zaštitu voda, ali i zaštitu od nje, prvenstveno u djelu Skadarskog jezera i šireg sliva.
„Time se postižu zajednički rezultati u cilju uspostavljanja održivog upravljanja ovim resursima. Implementirajući dosadašnje projekte i novi koji će se baviti zaštitom Jadranskog mora od otpada, GIZ ostaje partner institucijama u Crnoj Gori u oblasti unapređenja sektora voda, ispunjavanju zahtjeva EU i jačanju prekogranične saradnje“, kazao je on.
( MINA News )