Ćalović Marković nije prekršila zakon, opet može da se javi za ASK
U presudi Upravnog suda piše da direktorica MANS-a nije prekršila Zakon o sprečavanju korupcije, kao što je to tvrdio ASK, a čija je odluka bila osnov da Skupština smijeni Ćalović Marković
Direktorica Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) Vanja Ćalović Marković ponovo će konkurisati za članicu Savjeta Agencije za sprečavanje korupcije (ASK) nakon što je sudski potvrđeno da javni interes nije podredila privatnom, kao što je tvrdila Agencija na čijem je čelu penzionisani policajac Sreten Radonjić.
U presudi Upravnog suda piše da direktorica MANS-a nije prekršila Zakon o sprečavanju korupcije, kao što je to tvrdio ASK, a čija je odluka bila osnov da Skupština smjeni Ćalović Marković. Ta proceduri, koja je zakonski bila sporna, predmet je drugih sudskih postupaka.
Postupak za izbor novog sastava Savjeta Agencije, a potom i njenog direktora, pokrenuta je juče na skupštinskom Odboru za antikorupciju jer sadašnjem rukovodstvu ASK-a ove godine ističe mandat.
Ćalović Marković je juče kazala “Vijestima” da je presuda Upravnog suda ujedno i dovoljan proceduralni osnov da se ponovo javi za člana Savjeta Agencije za sprečavanje korupcije, jer zakon precizira da neko ko je prekršio taj zakon ne može biti ponovo izabran za člana Savjeta:
“U ovom slučaju, ja sam dobila sudsku presudu koja pokazuje da taj zakon nisam prekršila, već je time očigledno potvrđeno ono što sam od samog početka govorila - da se radilo o jednom klasičnom političkom postupku u kome je direktor ASK-a uz podršku DPS-a učinio sve kako bi me eliminisao iz Savjeta te Agencije, da ne bih postavljala pitanja oko finansiranja te partije i bogaćenja njenih funkcionera”.
Ćalović Marković je ocijenila da je upravo to razlog i motiv da se, uprkos svemu, ponovo javi na konkurs za člana Savjeta ASK-a. “Jedva čekam da vidim kako će me ‘jednoumni’ DPS-ov parlament odbiti ili sa bolom prihvatiti da ispravi svoju prethodnu odluku, na način što će me ponovo imenovati u Savjet ASK-a”, rekla je ona.
Skupštinski odbor za antikorupciju juče je donio odluku o pokretanju postupka izbora pet članova Komisije koja treba da sprovede postupak izbora članova Savjeta ASK-a.
Zamjenik predsjednika Odbora Željko Aprcović kazao je da mandati dosadašnjim članovima Savjeta ističu 26. juna, te je Odbor u obavezi da tri mjeseca prije isteka raspiše javni poziv za određivanje Komisije. To će biti urađeno danas.
Komisija, koja će sprovesti postupak izbora članova Savjeta ASK-a, ima pet članova i činiće je po jedan predstavnik pozicije i opozicije, NVO sektora, i iz redova pravosudnog i tužilačkog savjeta.
Savjet ASK-a ima pet članova, koji se biraju na period od četiri godine. Član Savjeta može biti u najviše dva mandata.
Članica Odbora Daliborka Pejović (DPS) ocijenila je da bi ovoga puta trebalo povesti računa da ukoliko budu imali “luksuz” i paletu ponude u kadrovskom smislu, biraju ljude koji su se u svom stručnom i profesionalnom angažmanu dokazali, kao osobe koje su prepoznatljive po aktivnostima u borbi protiv korupcije.
“Mislim da je to važno, pogotovo sa aspekta nevladinih organizacija koje trenutno participiraju u radu radnih grupa, u vezi sa procesom donošenja novog izbornog zakonodavstva”, kazala je Pejovićeva.
Ona je ocijenila da u narednom periodu na dnevnom redu odbora treba da se nađe i pitanje dvostepenosti i eventualnog proširivanja nadležnosti Savjeta ASK-a: “Da nam se ne bi dešavalo da odluke Skupštine, ne samo ovim povodima nego i u nekim drugim sličnim slučajevima, ne budu predmet sudskih razmatranja... gdje se Skupština pojavljuje i tretira kao strana u postupku, a ne kao zakonodavni organ koji ima pravo da donosi političke odluke”.
Obrad Stanišić (DPS) je ocijenio da Zakon o sprečavanju korupcije ima dosta nedostataka, i da, zajedno sa opozicijom, kada se vrati u parlament, treba krenuti u njegove izmjene i dopune, “kako bi se došlo do boljeg rješenja”. Opozicioni poslanici nijesu učestvovali u radu Odbora.
Stanišić: Radonjić pokazao snagu i volju
Dok dio javnosti osporava profesionalni rad direktora ASK-a Sretena Radonjića, a građani na protestima zbog toga traže i nejgovu ostavku, poslanik DPS-a Obrad Stanišić ima samo riječi hvale.
On je juče kazao da je ASK u svom kratkom mandatu od 1. januara 2016. godine, od kada je formiran, dao rezultate. “Za kratko vrijeme je menadžment, na čelu sa direktorom pokazao snagu i volju da može da se nosi sa problemima i onim što je u okviru zakona regulisano”, rekao je Stanišić.
Odbor za antikorupciju će početkom aprila razmatrati prošlogodišnji izvještaj o radu ASK-a. Rad ASK-a prethodnih godina veoma je problematizovan zbog selektivnog rada, što je potvrđeno i posljednjom odlukom o kažnjavanju DPS-a za nezakonitu donaciju od Duška Kneževića.
Projekat EU u javnom interesu, ASK govorio neistinu “o konfliktu”
U presudi Upravnog suda navodi se da nema dokaza koje je ASK naveo kao razloge u rješenju o sukobu intersa direktorice MANS-a. To znači da javni interes nije podredila privatnom, da na osnovu projekta NVO MANS od 4. decembra 2015. sa Delegacijom EU nije imala veću zaradu, kao i da je on sprovođen u javnom interesu.
Iz projekta, kako se navodi u presudi, “kao ni iz zaključenog ugovora sa Delegacijom EU ne proizilazi postojanje bilo kakvog privatnog interesa”. Vijeće sudije Vojina Lazovića utvrdilo je da ne stoje tvrdnje ASK-a da je na sjednicama Savjeta Ćalović Marković odlučivala o pritužbama njene NVO, jer za to ne postoje dokazi niti je bio takav slučaj.
Direktorica MANS-a je tužila državu zbog nezakonite smjene iz Savjeta ASK-a i zatražila poništenje odluke Skupštine. Agencija za sprečavanje korupcije, na čelu sa Sretenom Radonjićem, utvrdila je da je direktorica MANS-a kao članica Savjeta prekršila zakon, a Skupština je zatim smijenila. Upravni sud poništio je odluku ASK-a, ali je ta institucija ponovo donijela istu odluku.
Rješenje ASK-a potpisivao je Savo Milašinović, Radonjićev zamjenik.
( Željka Vučinić )