Ministarstvo odbrane promijenilo odredbe tendera: Favorizovanje ili sigurniji posao za Crnu Goru
Iz Ministarstva odbrane su zvanično kazali da je postupak sproveden po propisima, da nije tačna tvrdnja da su favorizovane neke firme, te da su „sve firme imale jednake uslove i dovoljno vremena da pribave potrebna dokumenta“
Ministarstvo odbrane (MO), nakon posljednjeg tendera za prodaju viška naoružanja i vojne opreme (NVO) iz stokova Vojske Crne Gore, usred tenderske procedure, promijenilo je ključne odredbe tog javnog nadmetanja, što je moglo odgovarati jednom potencijalnom ponuđaču i eliminisati konkurenciju.
Tako je prema tvrdnji izvora „Vijesti“, dobro upućenog u poslove sa prodajom viškova NVO.
Iz MO odgovaraju da nije tačno da je iko favorizovan, već tvrde da su rukovodili očuvanjem bezbjednosti Crne Gore i da su uslovi takvi da NVO bude trgovana u skladu sa međunarodnim preporukama.
Ova roba se Crnoj Gori prodaje na tzv. povjerljivim tenderima MO, a na kojima su do sada mogle učestvovati samo firme koje su prethodno kod Ministarstva ekonomije dobile dozvolu za trgovinu tzv. robom dvostruke namjene. Takvi, do sada uobičajeni početni traženi uslovi za ponuđače, važili su i na posljednjem tenderu MO raspisanom 31. decembra prošle godine na sajtu MO, a objavljenom 9. januara ove godine u dnevnom listu „Pobjeda“.
razloženjem da mijenjaju štamparsku grešku u oglasu, iz MO su naknadno promijenili i druge ključne parametre nadmetanja, uzevši obavezu za zainteresovane ponuđače da MO-u dostave na uvid dozvole za pristup tajnim podacima za ta pravna i za sva u njima zaposlena fizička lica, a koje izdaje Direkcija za zaštitu tajnih podataka, kao i da ponuđači moraju imati sertifikat kvaliteta ISO 9001-2015 za spoljnotrgovinski promet NVO. „Vijesti“ posjeduju oba primjerka prateće dokumentacije za ovaj tender, iz kojih se vidi da su sporni dodatni uslovi naknadno uvršetni u propozicije.
MO: Postupak prema propisima
Iz Ministarstva odbrane su zvanično kazali da je postupak sproveden po propisima, da nije tačna tvrdnja da su favorizovane neke firme, te da su „sve firme imale jednake uslove i dovoljno vremena da pribave potrebna dokumenta“.
Oni su naglasili da je u pratećoj dokumentaciji naznačeno da ponuđač ima obavezu dostavljanja svih tih dokaza jer time se obezbjeđuje sigurnost u prometu robe dvostruke namjene.
„MO će se i ubuduće za sve prodaje robe dvostruke namjene rukovoditi očuvanjem bezbjednosti Crne Gore. Svi potencijalni ponuđači koji se na ozbiljan način bave ovom djelatnošću moraju da obezbjeđuju uslove i reference, kojima dokazuju svoju kompetentnost za učešće u ovakvim ili sličnim poslovima. Upravo ova odredba obezbjeđuje da NVO bude trgovana u skladu sa međunarodnim preporukama“, poručili su iz resora odbrane, na čijem čelu je ministar Predrag Bošković.
Sagovornik „Vijesti“, koji je insistirao na anonimnosti, tvrdi da je MO drastično suzio prostor za učešće na tenderu za sve zainteresovane ponuđače, osim jedne firme iz Podgorice koja ima tražene dodatne dokumente, a koji do sada u poslovima prodaje viškova naoružanja sa MO nisu trebali „jer imamo dozvolu Ministarstva ekonomije za promet robe sa dvostrukom namjenom“.
„Smatram da je ovo učinjeno svjesno i namjerno jer procedura dobijanja dozvole za pristup tajnim podacima kod nadležne Direkcije, za bilo koju firmu i fizička lica zaposlena u njoj je izuzetno duga i komplikovana i traje od 12 do 18 mjeseci. Sa naknadno traženim sertifikatom kvaliteta ISO 9001-2015 ne postuže se ništa u smanjenu eventualnog rizika da prodato NVO na kraju završi u „pogrešnim rukama“, ocijenio je izvor „Vijesti“.
Na tenderima za prodaju viškova NVO nikad se ne pojavljuju krajni kupci, već firme registrovane za trgovinu naoružanjem koje su posrednici, odnosno preprodavci te robe.
Budući da su svi ti tenedri povjerljivog karaktera i nose oznaku stepena tajnosti „interno“, firme koje su do sada na njemu učestvovale praktično su sa dozvolom Ministarstva ekonomije za promet robe sa dvostrukom namjenom, imale i pristup tajnim podacima, a bez formalno dobijene dozvole Direkcije za zaštitu tajnih podataka jer ona za taj stepen „interno“ nije propisana Zakonom o zaštiti tajnih podataka.
Te firme su od 31. decembra do 11. januara otkupile dokumentaciju za najnoviji tender MO u kojoj se dozvola za pristup tajnim podacima, odnosno ISO sertifikat kvaliteta nisu tražili. Naknadno, u periodu od 11. do 18. januara MO je promijenio uslove tendera i dodalo dva nova, ali nije jasno na osnovu kojeg konkretno materijalnog propisa to radi.
Optužbe
Zato sagovornik „Vijesti“ i njegove kolege iz više drugih kompanija, koje se bave ovim poslovima, smatraju da Direkcija za materijalne resurse MO, navodno, „namješta tender jednoj firmi - podgoričkoj Montenegro Defence Industry (MDI) koja jedina u ovom trenutku ima te naknadno zatražene uslove“.
Sagovornici „Vijesti“ smatraju da se MDI „tako dovodi u poziciju da po početnoj cijeni kupi sve što ga zanima od ponuđenih viškova naružanja i opreme Kopnene vojske, Mornarice i Vazduhoplovstva i onda to preproda po znatno višoj cijeni krajnjim korisnicima, napravivši na taj način enormnu zaradu“, a država može biti oštećena jer u nedostatku konkurencije ne može dobiti ponudu za naoružanje koliko ono zaista vrijedi.
Iz MO su, odgovarajući na pitanje „Vijesti“ na osnovu konkretno kojeg propisa je usred milionski vrijednog tendera za prodaju državne imovine promijenilo njegove ključne uslove i iz igre eliminisalo sve ponuđače osim MDI, poručili su da je cjelokupan postupak sproveden u skladu sa Uredbom o prodaji i davanju u zakup stvari u državnoj imovini, shodno zaključku Vlade.
„Uslovi prodaje sredstava i prateća dokumentacija jasno su definisani u dokumentaciji za prodaju NVO“, istakli su iz MO.
Tvrde i da se izdavanjem dozvole za pristup tajnim podacima „utvrđuje ispravnost ponuđača u prometu robe dvostruke namjene“.
„Imajući u vidu zvanična dokumenta međunarodne organizacije koja se bavi kontrolom proliferacije naoružanja u kojima se kazuje da je NVO roba najzastupljenija na crnom tržištu, jasna je odrednica MO Crne Gore kao nove članice NATO da uspostavi uređene procedure kojima se obezbjeđuje čuvanje bezbjednosti Crne Gore. Imajući u vidu da se radi o prodaji NVO sredstava, gdje se nameće obaveza potencijalnom kupcu da obezbijede skladištenje robe dvostruke namjene do momenta njenog daljeg izvoza, posjedovanje sertifikata ISO 9001-2015 za spoljno - trgovinski promet naoružanjem i vojnom opremom, time se obezbjeđuje sistem upravljanja kvalitetom, odnosno pokazuje sposobnost za zakonsko obezbjeđivanje tj. skladištenje proizvoda“, objašnjavaju iz MO.
Zainteresovani ponuđači, koje su novi uslovi eliminisani sa tendera, ističu da su do sada na svim tenderima od 2006. do danas učestvovali potpisujući Izjavu za pristup tajnim podacima koja za stepen tajnosti „interno“ predviđa Zakon, dok se konkretna dozvola za pristup tajnim podacima po zakonu, dobija ili traži tek za podatke označene stepenom tajnosti „povjerljivo“, „tajno“ i „strogo tajno“, a tenderi MO, pa ni ovaj posljednji, nisu imali tako visoke stepene tajnosti. Smatraju da su naknadni uslovi „diskriminatorski i nezakoniti“, što iz MO negiraju.
Iz MO je saopšteno i da potpisivanjem izjave, potencijalni ponuđači su se obavezali da dokumentaciju koju su preuzeli čuvaju u skladu sa utvrđenim stepenom tajnosti, “tako da isti znaju ili trebaju znati da neispravnim postupanjem odnosno iznošenjem podataka preuzimaju na sebe prekršajnu i krivičnu odgovornost”.
Šta je bilo 2016.
Sagovornici “Vijesti” nezvanično tvrde da se nešto slično dešavalo na tenderu iz 2016. kada je MO ponudilo veću količinu prvenstveno pješadijskog naoružanja firmi koja bi mu u relativno kratkom roku, za to staro naoružanje “po sistemu jednakih vrijednosti”, isporučila adekvatnu količinu novih ili modernizovanih sredstava NVO.
Milionski vrijedan tender raspisan je 22. septembra, završavao se 4. oktobra 2016. a zainteresovani ponuđač morao je podnijeti i bankarsku garanciju na iznos veći od 100 hiljada dolara. Tvrde da je to mogao ispuniti samo “neko ko je unaprijed znao da će takvi uslovi biti jer niko od privrednika u Crnoj Gori nema šanse da za samo 8 radnih dana dobije od bankara garanciju na toliki iznos novca”.
“Bankarska garancija nije tražena u roku od 8 već u roku od 13 dana, što je tada procijenjeno kao sasvim dovoljan rok za obezbjeđenje bankarske garancije, jer pravna lica koja su likvidna i ispunjavaju svoje obaveze prema bankama uredno i na vrijeme, mogu obezbijediti garanciju u svakom momentu“, odgovorili su iz MO.
Nisu odgovorili zbog čega ugovor sa MDI iz 2016. ni do danas nije realizovan i da li je to prouzrokovalo neke restrikcije za tu kopaniju da učestvuje na drugim tenderima MO.
Iz MO su saopštili da nemaju nijedan zaključen ugovor sa kompanijom MDI od septembra 2016. o prodaji viškova NVO, već se ugovor odnosio na zamjenu starih sredstava naoružanja, vojne opreme i municije uz primjenu principa jednake vrijednosti uzajamnih davanja za novu municiju.
Sumnje u cijene, iz MO tvrde da su tržišne
Sagovornici “Vijesti” dovode u pitanje način na koji se određuju početne cijene oružja, sredstava ratne tehnike i druge vojne opreme koje proglašava viškom i nudi na prodaju. Neke od tih cijena, pogotovo kada su u pitanju neperspektivna plovila Mornarice, po pravilu su „zacijenjene“ visoko i nijedan kupac nije spreman da ih plati, pa brodovi godinama propadaju i na kraju bivaju prodati za simboličnu cijenu kao staro željezo. Sa druge strane, neke robe koje su izuzetno tražene na svjetskom tržištu i mogu se brzo prodati, poput automatskih pušaka M-70 kalibra 7,62 mm, nude se po malim početnim cijenama koje onom ko ih preproda garantuju ogromnu zaradu.
Iz MO su, na pitanje da li su svjesni enormnog dispariteta tih sa cijenama po kojima se roba prodaje ili može prodati krajnjim kupcima na svjetskom tržištu, odgovorili da nisu u disparitetu sa cijenama na svjetskom tržištu, te da to pokazuje činjenica da se i ne prodaju sva sredstva prilikom prodaja.
„Na ovom tenderu na prodaju se nudi 11.300 komada pušaka M-70 iz ratnih rezervi. U pitanju su odlične, skoro nove puške, sa nagrišenošću cijevi od 5 do maksimalno 10 odsto, propisno konzervirane i sa kompetnim pratećim rezervnim alatom i priborom, a početna cijena određena je na gotovo smiješnih 65 eura po komadu. Tu štetu pravite državi i nekome omogućavate ekstraprofit kada se zna da se automatska puška „kalašnjikov“ kakva je i „Zastavina“ M-70, bukvalno odmah može prodati na više mjesta u svijetu po cijeni od 300 do 350 dolara po komadu“, objašnjava nezvanični sagovornik.
Napominje da je slična situacija i sa „Zastavinim“ puškomitraljezima M-84 kalibra 7,62 mm, kakvih MO 535 komada nudi na prodaju po početnoj cijeni od 600 eura za komad, a traženo je u svijetu gdje se jedan puškomitraljez M-84 plaća i do 1.500 dolara. Iz MO nisu precizno odgovorili na pitanje ko personalno čini komisiju koja određuje početne cijene viškova NVO.
„Uredbom o prodaji i davanju u zakup stvari u državnoj imovini uređuje se način, postupak, zaključenje ugovora i uslovi prodaje i davanje u zakup državne imovine. U skladu sa članom 26 te uredbe, formiraju se komisije čiji članovi imaju kompetencije da procijene vrijednost sredstava koja su oglašena suvišnim za potrebe VCG, a ukoliko je neophodno, za procjenu vrijednosti angažuju se i ovlašćena lica, a početne cijene se određuju na osnovu više faktora i nisu u disparitetu sa cijenama na svjetskom tržištu. To govori i činjenica da se sva sredstva prilikom prodaja ne prodaju“, tvrde u MO.
Iako se on još nudi na „povjerljivom tenderu“ kao potencijalno ispravan i upotrebljiv ratni brod, Komisija MO je za 58 metara dugi pomoćni specijalni transportni brod za prevoz oružja i vojne tehnike PO-91 „Lubin“ od 1.000 tona deplasmana iz 1981.godine, odredila početnu cijenu od samo 73.221 euro - otprilike koliko taj brod vrijedi kao staro željezo.
( Siniša Luković )