Ukrajinci glasaju: Nikome ne trebaju pametni birači

Komičar bez političkog iskustva ima najviše šansi da pobijedi u današnjem prvom krugu predsjedničkih izbora u Ukrajini usljed nezadovoljstva zbog korupcije i petogodišnjeg rata protiv separatista na istoku zemlje.

Tri kandidata - aktuelni predsjednik Petro Porošenko, biznismen milijarder koji je izgradio čokoladnu imperiju, Vladimir Zelenski, komičar i glumac i bivša premijerka Julija Timošenko, liderka narandžaste revolucije 2004, prednjače među više od kandidata. Očekuje se da dvoje sa najviše glasova odmjere snage u drugom krugu 21. aprila.

Zelenski, kojeg podržava jedan od moćnih tajkuna u državi, je u prednosti prema posljednim anketama, sa oko 25 odsto.

„Politiko” ocjenjuje da bi njegova pobjeda bio život koji imitira umjetnost - on glumi predsjednika u popularnoj TV seriji. Mnogi obrazovani Ukrajinci vide njegov uspjeh kao još jedan znak da je država dotakla dno, dodaje „Politiko”.

Pet godina pošto je Majdanski ustanak primorao proruskog predsjednika Viktora Janukoviča da pobjegne u Rusiju, Ukrajina je ponovo na raskršću. Povjerenje javnosti u vladu je opalo na ispod deset odsto usljed uporne ekonomske stagnacije i rasprostranjene korupcije.

Iako ekonomija ostvaruje rast od oko tri odsto, inflacija je blizu 10 odsto, što uveliko smanjuje potrošačku moć Ukrajinaca.

„Narod je siromašan,” kaže Julija Bidenko, profesorica političkih nauka na Nacionalnom univerzitetu u Harkovu.

„Ljudi su mislili da će reforme biti brze i efikasne, ali nisu.”

Porošenko je izabran 2014. obećavajući da će oživjeti ekonomiju i izboriti se protiv korupcije, ali je proces primjene strukturnih reformi spor i država i dalje zavisi od pomoći Međunarodnog monetarnog fonda. Tokom kampanje za predsjednika, Porošenko je bio eksplicitan povodom toga šta će sa svojim biznisom ako bude izabran: „Prodaću ga.”

To se nije desilo i on je na meti optužbi da njegova administracija, isto kao i prethodne, zamagljuje liniju između interesa Ukrajine i finansijskih interesa moćnih oligarha.

Jedan od njegovih bliskih saradnika je prošlog mjeseca dao ostavku na visoku funkciju u vladi usljed istrage o korupciji u koju je umiješan njegov sin. I otac i sin odbacuju optužbe za učešće u švercu vojne opreme iz Rusije i prodaju lokalnim oružanim sngama po naduvanim cijenama.

Zakon kojim se kriminalizuje nezakonito bogaćenje je odbačen u februaru, što je izazvalo oštre kritike, posebno od SAD. Porošenko dematuje da se on ili njegovi prijatelji bogate i pozvao je na strpljenje kada je u pitanju borba protiv korupcije.

U međuvremenu, rat na istoku je opteretio ekonomiju i iscrpio budžet Kijeva.

U selu Zajcevo, na liniji fronta koja razdvaja Ukrajinu, nije ostalo puno ljudi. Birači poput Galine Soboljeve žele samo jednu stvar od ovih izbora.

„Ko god nam obeća mir, da će nam obnoviti kuće, glasaćemo za njega. To je sve što nam je potrebno”, kazala je za Rojters ova penzionerka.

U sukobu je ubijeno oko 13.000 ljudi, od kojih su četvrtina civili, prema podacima misije UN u Ukrajini.

Oko 600 km dalje, u Kijevu, suprotstavljanje Rusiji je centralni dio Porošenkove teške političke borbe za još jedan mandat. Rojters navodi da oni koji planiraju da glasaju kažu da je sukob najveći problem sa kojim je zemlja suočena, ali da ne znaju ko je sposoban da ga okonča.

Porošenko je dolazeći na vlast obećao da će okončati sukob za nekoliko nedjelja i na kraju uvesti zemlju u NATO. Tokom njegovog mandata, troškovi za odbranu su porasli na pet odsto BDP tri odsto 2013.

Julija Timošenko i Zelenski kažu da bi drugačije pristupili mirovnim pregovorima i doveli za sto SAD i druge države. Ali, ne zna se da li bi promijenili status kvo.

Harkov, grad od oko 1,5 miliona stanovnika, samo 30 km od ruske granice, je u središtu oluje koja pogađa Ukrajinu. Zato što je blizu granice, Harkov ima bliske veze sa Rusijom i ruski jezik je dominantan. „Politiko” piše da je obližnju granicu nekad kontrolisalo nekoliko stražarnica, a danas je jako utvrđena, što smeta mnogim žiteljima.

Tokom pobune 2014, gradonačelnik Genadij Kernes je podržavao Janukoviča i flertovao sa otcjepljenjem od Ukrajine. Na kraju je podržao Porošenka i sada govori da bi Ukrajina trebalo da se orijentiše ka Zapadu. „Harkov podržava evropski put”, kazao je Kernes, koji je u invalidskim kolicima od pokušaja atentata 2014. Lokalni aktivisti optužuju Kernesa, koji je blisko povezan sa lokalnim poslovnim interesima, da igra na obje strane ograde sa Rusijom, što je uobičajena taktika ukrajinskih političara.

Kao i u većem dijelu Ukrajine, javna i komercijalna sfera u Harkovu su tijesno isprepletane - a njima dominiraju oligarsi, biznismeni sa političkim vezama koji kontrolišu medije i ekonomiju države od 1990-ih, dodaje „Politiko”.

Jedan od glavnih ciljeva aktivista koji su predvodili pobunu na Majdanu bilo je iskorjenjivanje korupcije. Pet godina kasnije, Ukrajina je i dalje među najkorumpiranijim državama u Evropi.

„Vlasti nisu ispunile težnje ljudi koji su bili na Majdanu”, kaže Evgen Strelcov iz nezavisnog medijskog projekta Nakipelo (Dosta nam je) iz Harkova. „Razočaranje je katastrofalno.”

Milioni Ukrajinaca su napustili zemlju proteklih godina, mnogi su otišli u Poljsku, u potrazi za boljom budućnošću.

„Politiko” piše da je to za Ukrajinu začarani krug. Što više obrazovanih ljudi zemlja izgubi, to će ekonomija biti gora, a politika više populistička.

Oko 80 odsto Ukrajinaca prati vijesti preko televizije, gdje dominiraju kanali u vlasništvu oligarha koji promovišu političare na koje mogu da utiču. Nekoliko je proruskih, uključujući dva najveća - Ukrajina i Inter, koje kontrolišu oligarsi.

Ukrajinske društvene mreže su preplavljene lažnim vijestima, od kojih se veliki broj kreira u Rusiji, što dodatno otežava edukovanje birača, kažu aktivisti civilnog sektora. Malo ko očekuje promjenu te dinamike sve dok Ukrajinom vlada ono što je postalo prepoznato kao „oligarhijski pluralizam”.

„Nikome nisu potrebni pametni birači”, kaže Aleksandra Šukina, osnivač organizacije Smart Media iz Harkova, koja promoviše medijsku pismenost.

Besprekoran imidž fiktivnog predsjednika

U seriji „Sluga naroda”, Zelenski igra predsjednika koji je krajnje pošten i koji nadmudruje korumpirane poslanike i sumnjive biznismene koji mu se nađu na putu.

Ironija je u tome što Zelenski mora da se brani od optužbi da je u stvarnom životu marioneta Igora Kolomojskog, oligarha čiji TV kanal emituje emisije Zelenskog.

Komičar tvrdi da je njegov odnos sa Kolomojskim strogo porofesionalan.

Dodao je da ne bi, kao što neki strahuju, vratio Kolomojskom vlasništvo nad najvećom ukrajinskom Privat bankom, ako bi postao predsjednik.U okviru čišćenja ukrajinskog finansijskog sistema uz podršku MMF, vlada je nacionalizovala tu banku 2016, i kasnije saopštila da je korištena za prevare i pranje novca. Kolomojski je te optužbe odbacio kao glupost.

Za borbu protiv korupcije, Zelenski je rekao da bi uveo zakon kojim bi predsjedniku, poslanicima i sudijama ukinuo imunitet od gonjenja.

( Angelina Šofranac )