U podgoričkom Osnovnom sudu duplo više maloljetničkih suđenja
“U radu je bilo ukupno 71 predmet, od kojih je riješen 41 predmet (57,75 odsto), a ostalo je neriješeno 30 predmeta (42,25 odsto)”, piše u izvještaju
Podgorički Osnovni sud tokom prošle godine primio je gotovo duplo više krivičnih predmeta u kojima su maloljetnici bili okrivljeni ili oštećeni, u odnosu na prethodne godine.
To se može zaključiti iz Izvještaja o radu tog suda za 2018. godinu.
“Broj primljenih ‘Km’ predmeta (krivični predmeti u kojima su uključeni maloljetnici) u 2018. godini je veći za 28 predmeta ili 93,3 odsto u odnosu na priliv u 2017. godini”, piše u izvještaju tog suda.
Dodaje se da je tokom 2018. godine primljeno 58 maloljetničkih predmeta, a 13 takvih predmeta prenijeto je iz 2017. godine.
“U radu je bilo ukupno 71 predmet, od kojih je riješen 41 predmet (57,75 odsto), a ostalo je neriješeno 30 predmeta (42,25 odsto)”, piše u izvještaju.
Od ukupnog broja svih predmeta u radu, dodaje se, ne računajući izvršne predmete, ostalo je neriješeno 41,46 odsto.
“Na kraju 2017. godine ostalo je neriješeno ukupno 13.091 predmeta svih vrsta (ne računajući “Su” i “Iv” predmete), u toku 2018. godine, primljeno je 17.324 predmeta, te je ukupno u radu bilo 30.415 predmeta. Od tog broja riješeno je 17.805 predmeta ili 58,54 odsto predmeta, a ostalo je neriješeno 10.240 predmeta, ili 41,46 odsto“, piše u izvještaju.
Dodaje se da je u radu suda, sa 9.413 parničnih predmeta prenijetih iz 2017. godine, ukupno bilo 16.234 takvih predmeta, od čega je drugim sudovima delegirano 2.368.
“Od tog broja riješeno je ukupno 6.804 predmeta ili 56,05 odsto (računajući i delegirane), a ostalo je neriješeno 7.061 ili 43,5 odsto parničnih predmeta“, piše u izvještaju.
Ističe se da je smanjen priliv parničnih predmeta u 2018. godini zbog izmjena Zakona o parničnom postupku u dijelu mjesne nadležnosti sudova u postupcima u kojima je tužena država i u dijelu obaveze tužilaca koji izgube spor protiv države na plaćanje troškova postupka Zaštitniku imovinsko pravnih interesa Crne Gore prema advokatskoj tarifi.
“U 2017. godini priliv parničnih predmeta je bio 9.085, dok je u 2018. godini, priliv bio 6.821, odnosno za 2.264 predmeta manje. Priliv u parničnim predmetima male vrijednosti u 2018. godini je iznosio 1.574 i bio je za 190 predmeta manji u poređenju sa 2017. godinom“, piše u izvještaju.
Od predmeta male vrijednosti, dodaje se, neriješeno je na kraju godine ostalo oko 48 odsto. Sud je u 2018. godini dobio 876 krivičnih predmeta, sedam više nego u prethodnoj godini.
“Ukupno je u radu bilo 1.257 krivičnih predmeta (sa 381 predmetom prenijetim iz prethodne godine), od kojih je riješeno 816 predmeta (64,92 odsto), a ostalo je neriješen 441 predmet (35,08 odsto).
U 2018. godini u krivici je, dodaje se, ukinuto 9,92 odsto odluka, a u parnici je ukinuto 11,73 odsto odluka u žalbenom postupku.
23,8 odsto prvostepenih postupaka trajalo je preko jedne godine, od ukupnog broja riješenih predmeta. 45,3 odsto je riješeno u roku do tri mjeseca, 11,5 odsto u roku do šest mjeseci, 10,9 odsto prvostepenih postupaka trajalo je do devet mjeseci, a 8,4 odsto do jedne godine.
Piše i da je samo 0,16 odsto odluka izrađeno nakon isteka zakonskog roka.
Na medijaciju je, tokom 2018. godine, upućeno 427 parničnih predmeta, posredovanje je prihvaćeno u 107, a sporazumom je riješen 61 predmet.
U sudu je na kraju 2018. godine ostalo neriješeno 469 predmeta starijih od tri godine - tzv. predmeta ‘crvenih omota’. Na početku prošle godine bilo ih je 1.155, od čega je u toku godine riješeno njih 686”...
U 2018. godini u Osnovnom sudu u Podgorici je podnijeto ukupno 247 zahtjeva za odobravanje besplatne pravne pomoći, usvojeno je 213 zahtjeva, sedam zahtjeva je odbijeno, u četiri predmeta postupak je obustavljen, dok je ostalo neriješeno njih 23.
Pristup informacijama dozvoljen samo četiri puta
Sudu je tokom prošle godine podnijeto 32 zahtjeva za slobodan pristup informacijama, od čega je u samo četiri slučaja pristup informacijama dozvoljen.
Iz suda pojašnjavaju da je pristup informacijama u 11 slučajeva odbijen, jer je tražen uvid u konkretne spise predmeta, dok je u 10 slučajeva tražena informacija koju sud ne posjeduje kao „sačinjenu informaciju“.
U sedam zahtjeva tražena je informacija o svim sudskim postupcima vođenim protiv određenog lica, pa je zahtjev odbijen „s obzirom da nije bilo riječi o informacijama koje se odnose na javne funkcionere u vezi sa vršenjem javne funkcije”...
( Maja Boričić )