Skoro mjesec dana bez odgovora Skupštine: Koji je konkretno opis posla Brajovićevih savjetnika?

Čak sedam savjetnika prvog čovjeka parlamenta, Ivana Brajovića, u decembru prošle godine primilo je platu od najmanje hiljadu i po eura, što je triput više u odnosu na prosječnu zaradu u Crnoj Gori.

Prije par dana, jedan od sedam savjetnika, Obrad Nenezić, podnio je ostavku.

U želji da sazna koji je tačno posao Brajovićevih savjetnika koji primaju pozamašnu platu, TV Vijesti je poslala pitanja njegovom kabinetu, ali i pres službi parlamenta: Koji je tačno opis posla svakog od savjetnika; Da li je to više ili manje savjetnika u odnosu na prethodnog predsjednika parlamenta; S obzirom na to da se u posljednje vrijeme radi na racionalizaciji broja zaposlenih u javnoj upravi, da li je ovoliki broj savjetnika zaista neophodan predsjedniku Brajoviću?

Ni nakon gotovo mjesec čekanja, TV Vijesti odgovore nije dobila. Od 13. marta pres služba Skupštine i kabinet predsjednika prebacuju lopticu, govoreći da je to nije u njihovoj nadležnosti.

U međuvremenu, iz Ministarstva javne uprave kažu da zakonski nema ništa sporno u tome što prvi čovjek parlamenta ima toliko savjetnika.

“Zakonom o državnim službenicima i namještenicima propisano je da predsjednik Crne Gore, predsjednik Skupštine Crne Gore i predsjednik Vlade mogu, radi obavljanja poslova iz djelokruga njihovog rada, imati savjetnike, šefove kabineta i zamjenike šefova kabineta, u skladu sa propisima tih organa", saopšteno je iz tog ministarstva.

Televizija Vijesti je pitala Ministarstvo javne uprave i da li će, zbog optimizacije broja zaposlenih u javnoj upravi, sprovesti neku vrstu kontrole kako bi utvrdili da li je neophodno da čak sedmoro ljudi savjetuje Brajovića. Na to je odgovor izostao.

U međuvremenu, iz Instituta alternativa navode da Brajović prema Odluci o posebnim savjetnicima koju je donio Administrativni odbor prošlog decembra, može da ima čak devet savjetnika

„Tu je svakako riječ o par ekselans političkim kadrovima. Vi imate gornju granicu koja je propisana Zakonom o lokalnoj samoupravi za potpredsjednike opština, imate gornju granicu za broj državnih sekretara u ministarstvima, ovdje to nije slučaj, vjerovatno je namjerno ostavljeno da taj broj se može rastezati“, kaže Milena Muk iz Instituta alternativa.

Muk problematizuje i to što je, pri donošenju ovakvih odluka, izostavljena još jedna bitna stvar.

„U kontekstu vladinih napora da optimizuje i racionalizuje javni sektor, bilo bi dobro da smo imali finansijske procjene kada je usvajan zakon o predsjedniku, a nismo, ili kada je usvajana odluka o posebnim savjetnicima u skupštini, a nismo", dodaje ona.

Muk sumnja i da se potencijalno političke funkcije kriju i pod drugim imenima, što se, kaže, najbolje vidi u čestim zloupotrebama mandata vršilaca dužnosti kojima, umjesto propisanih šest mjeseci, mandati često traju mnogo duže.

( Tijana Pravilović )