Hoće li mine ugroziti ekološki sistem na Sinjajevini?

Ministarstvo poljoprivrede nije dalo saglasnost Ministarstvu odbrane da grade vojno-strelišni poligon na Sinjajevini.

Resor kojim sada rukovodi Milutin Simović, to je učinio nakon što se Uprava za šume u junu 2016. godine izjasnila da se izgradnjom vojno-strelišnog poligona na Sinjajevini mogu ugroziti šume i ekološki sistem.

To je rečeno “Vijestima” u odgovorima Ministarstava turizma i održivog razvoja, koje je proslijedio šef Vladinog Biroa za odnose sa javnošću, Srđan Kusovac.

Stav Uprave za šume ponovljen je i u Predlogu za formiranje vježbovno-strelišnog poligona za potrebe Vojske Crne Gore, koji je Vlada usvojila u aprilu 2018. godine.

Za prostor na kojem je ministar odbrane Predrag Boškovićpredvidio poligon, pet crnogorskih opština potrošilo je oko 300.000 eura Evropske unije, kako bi to područje stavili pod zaštitu.

Projekat regionalnog parka prirode Sinajevina doveden je do kraja u aprilu prošle godine, gotovo istovremeno kada ga je kandidovan za vojne potrebe.

U odgovorima MORT se objašnjava i da je lokacija na kojoj je planiran poligon uključena u granice predloženog zaštićenog područja, ali i da zakonska procedura uspostavljanja zaštićenog prirodnog dobra na području Sinjajevine još nije završena.

Kaže se i da je, u vezi sa definisanjem tehničkih uslova koje poligon za uništenje ubojnih sredstava i poligon za bojna gađanja treba da ispunjava, Vlada u junu 2014. zadužila MO da pribavi saglasnost Ministarstva kulture i Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja da se izabrana lokacija može koristiti za potrebe poligona za bojna gađanja i uništenje ubojnih sredstava:

“Te da se sprovede postupak procjene uticaja na životnu sredinu kod Agencije za zaštitu prirode i životne sredine i da nakon toga dostavi Vladi Informaciju o odabranoj lokaciji za poligon za bojna gadanja i uništenje ubojnih sredstava za potrebe državnih organa”.

Objašnjava se da se MO u februaru 2016. obratilo Ministarstvu održivog razvoja i turizma u vezi sa sprovođenjem postupka procjene uticaja na životnu sredinu koje je informisalo da je neophodno da se Ministarstvo odbrane, kao nosilac projekta, obrati Agenciji za zaštitu prirode i životne sredine kao nadležnom organu za sprovođenje postupka procjene uticaja na životnu sredinu:

“Agencija za zaštitu prirode i životne sredine je dopisom od 16. 2. 2016. obavijestila Ministarstvo odbrane da se odredbe Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu ne odnose na projekte namijenjene odbrani. Ministarstvo odbrane je potom pribavilo mišljenje Ministarstva kulture, koje je obavijestilo da sa aspekta zaštite kulturnih dobara nema smetnji za korišćenje predmetene lokacije za poligon za bojna gađanja i poligon. Ministarstvo odbrane je pribavilo i mišljenje Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja koje nije saglasno da se na predmetnoj lokaciji formira poligon”, piše u odgovorima koje je poslao Kusovac.

Ministarstvo odbrane tada je angažovalo licenciranu geodetsku oprganizaciju, kojoj je povjerilo poslove na izradi elaborata identifikacije za vojni poligon Savina voda - Sinjajevina, koji zahvata djelove opština Šavnik, Mojkovac i Kolašin, koji je izrađen 5. 6. 2017. godine, piše u odgovorima iz Markovićevog kabineta.

Pojašnjeno je da je u aprilu 2018. godine, na tu temu održan koordinacioni sastanak između predstavnika Ministarstva održivog razvoja i turizma, Ministarstva odbrane i Agencije za zaštitu prirode i životne sredine, i da je odmah nakon toga Boškovićev resor Vladi uputio Predlog za formiranje vježbovno-strelišnog poligona za potrebe Vojske CG.

“Vlada je 26. aprila 2018. razmotrila Predlog za formiranje vježbovno-strelišnog poligona za potrebe Vojske Crne Gore. Zaključcima je, izmedu ostalog, zaduženo Ministarstvo odbrane da pribavi mišljenje Ministarstva održivog razvoja i turizma i Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja. Između ostalog, MORT je pribavio mišljenja Agencije za zaštitu prirode i životne sredine od 18. 12. 2018. u kojem je Agencija navela da je u julu 2016. godine izradila ‘Studiju zaštite i uspostavljanje zaštićenog prirodnog dobra na području Sinjajevine’, shodno dobijenom zahtjevu od strane Opština Mojkovac (uključene opštne Mojkovac, Žabljak, Kolašin i Šavnik)”.

“Vijesti” su juče objavile da su dvije, od pet Opština koje su učestvovale u projektu Sinjajevina, dale saglasnost MO da na toj planini prave vojni poligon. To su potvrdili predsjednici opština Mojkovac, koja je bila nosilac projekta, Ranko Mišnić, i Kolašina - Milisav Bato Bulatović.

Predsjednici opština Danilovgrad i Žabljak - Zorica Beba Kovačević i Veselin Vukićević još nijesu saglasni sa tim, a predsjednik Opštine Šavnik Mijomir Vujačić “Vijestima” je rekao da ga niko iz Vlade nije pitao o tome.

Iz svih pet opština stigao je gotovo identičan odgovor, da je projekat “Sinjajevina” završen u aprilu 2018. godine, i da je ostalo samo da tu odluku usvoje.

Pojasnili su da to nije bilo moguće učiniti jer u je bilo nemoguće u skladu sa važećom zakonskom regulativom pronaći održiv modalitet upravljanja budućim zaštićenim područjem, kako je inače bilo planirano.

Bulatović je istakao da su saglasnost za vojni poligon dali nakon serije radnih sastanaka sa eminentnim predstavnicima Vojske koji su im garantovali da izgradnja tog poligona neće negativno uticati na životnu sredinu i prirodne potencijale planine.

Nekadašnji predsjednik Sindikata Vojske CG Nenad Čobeljićkazao je juče “Vijestima” da su to “prazna obećanja i da je prihvatanje takvih garancija veoma problematično”.

“Obećali su im da to neće uticati na životnu sredinu i da neće da gađaju osim u periodu od oktobra do maja. Kakve su ti priče? To su pusta obećanja ministarstva i ministra Boškovića koji će sve da uradio samo da postigne svoj cilj. On prvo mora građanima da odgovori da li će tu gađanja izvoditi samo Vojska Crne Gore ili su tu uključene druge države. Ako je taj poligon namijenjen za to, onda će po svoj logici biti omogućeno i drugim državama, kao što naša vojska sada gađa na strelištu Krivolak u Makedoniji. Taj poligon koriste i Slovenci, koji za razliku od nas čuvaju svoju prirodu”, rekao je Čobeljić.

Istakao je da ne zna koliko je do sada Vojska CG imala gađanja u Makedoniji, ali da zna da se smanjuju artiljerijske jedinice.

“Postoje neke NA jedinice, to su neaktivne jedinice koje uopšte ne vrše gađanja. Dakle, sa više aspekata opravdanost i potreba za tim poligonom je vrlo problematična. Zašto poligon ukoliko neće i ostale države okruženja da ga koriste. Ako ga prave samo za jedno ili dva gađanja godišnje, onda je stvarno pitanje ima li svrhe uništiti park prirode, ugroziti životnu sredinu, vodene tokove”, rekao je Čobeljić.

Čobeljić: Šteta neće biti samo ekološka

Ne postoji način da se od posljedica vojnih vježbi na Sinjajevini u potpunosti zaštite građani, njihova stoka, vodoizvorišta, eko-sistem, kazao je “Vijestima” Čobeljić.

On je istakao da suštinski šteta neće biti samo ekološka, nego i u svakom drugom smislu.

“To više neće biti prirordan prostor. Tu će jednostavno biti zabranjeno kretanje, jer strelišta moraju imati zonu gađanja i zonu sigurnosti. Ugroziće se zdravlje i život ljudi. MO mora da odgovori zašto Crna Gora hoće da pravi poligon, zbog kojih gađanja, sa kojim oružjem, koja je količina ubojnih sredstava će biti korišćena. Moraju da odgovore i da li se to pravi samo za potrebe Vojske CG ili će tu gađati i vojske drugih država, kao što sada vježbaju u Makedoniji. To su suštinska pitanja”, rekao je on.

Dodao je da je obilazio mjesto na kom je planiran poligon i da je jasno da će vodoizvorište Savine vode biti ugroženo:

“Tu je i vrijeme važan faktor, jer ako gađanje vršimo samo danas, to ima određeni uticaj, ali ako to budemo radli godinama, to je veliki problem”.

Objasnio je i kako izgleda jedna takva vježba:

“To su pješadijska sredstva, bojne vježbe, odnsno četna bojna gađanja tokom kojih jedinica napreduje i vrši gađanja. Gađa se minobacačima, sa pješadijskim naoružanjem. Pitanje je koja su druga stredstva koja će se koristiti, koliko puta godišnje će to raditi, ali i da li ima smisla zbog jednog ili dva gađanja godišnje pretvoriti planinu koja je prirodno bogatsvo u tako nešto”.

Strelište ulazi u zonu planiranog regionalnog parka

Strelište Vojske zauzimaće površinu šest puta 18 kilometara, a lokacija ulazi u zonu predviđenu planom zaštite, pojašnjava MORT u odgovorima koje je poslao Kusovac.

U odgovorima se objašnjava da zakonska procedura uspostavljena zbog zaštićenog prirodnog dobra na području Sinjajevine još nije završena, odnosno, da nijesu nijesu donijete odluke o proglašenju Regionalnog parka Sinjajevina u Skupštinama opština Mojkovac, Kolašin, Žabljak i Šavnik:

“Na čijim područjima (teritoriji) je Studijom zaštite predlożeno uspostavljanje zaštićenog područja prirode, pa formalno-pravno područje Sinjajevine još uvijek ne predstavlja zaštićeno područje prirode. Predmetna lakacija na kojoj je predloženo formiranje vježbovno-strelišnog poligona za potrebe Vojske Crne Gore, a koja se nalazi na području Savina voda, čija dimenzija iznosi cca 6 km x 18 km, navedenom Studijom zaštite je uključena u granice predloženog zaštićenog područja i to kao režim zaštite III - održivo korišćenje”.

Šta sa neeksplodiranim minama?

Čobeljić ističe i da će građani, ali i stoka ljudi koji izdižu na Sinjajaveinu biti konstantno ugroženi, jer kod svih gađanja postoji slučaj neeksplodiranih ubojnih sredstava.

“Ne može se naći svaka mina koja ne eksplodira. Nikada nismo našli svaku. To se dešavalo dok smo gađali na Radovču, ali i svuda. Dejstvo sa artiljerijskim oružjem se prati, ali je redovna pojava u svim vojskama da ne eksplodira svaka mina. Tada se šalje vojska da pronađe tu minu, da bi je stručna lica uništila eksplozivom, kako ne bi predstavljala opasnost, međutim, nikad se ne pronađu sva sredstva. To znači da su i građani i životinje apsolutno ugroženi”, rekao je on.

Objasnio je da postoji niz aspekata ugroženosti i da je suštinska stvar pitanje potrebe i štete koju strelište nanosi po svim aspektima.

Istakao je da građani, ukoliko bi se na toj planini napravilo strelište, nikada ne bi mogli da priđu tom dijelu Sinjajevine.

“Mislim da u predviđene dimenzije nijesu uključene zone sigurnosti, a i ako jesu, da bi ste zaustavili nekoga morate još dalje da na tim putevima postavite stražu i obezbjeđenje. To iz bezbjednosnih razloga mora biti kompletno zatvoren prostor. Veoma je važno zanti gdje su namjerili položaje, gdje gađanje, kako će infrastruktura da bude urađena na strelištu, gdje će biti rovovi, osmatračnice, prilazni putevi... A ako se sve to sagradi, taj prostor mora biti obezbjeđen čitave godine, i pitanje je da li će ikada iko moći da priđe tom dijelu, jer će to biti vojni objekti”, rekao Čobeljić.

MO: Mještani će lakše do katuna

Iz Ministarstva odbrane reagovali su na tekst “Smetaju li bombe parku prirode?” objavljen juče u “Vijestima”:

“Pošto nijeste sačekali ni dan da odgovorimo na postavljena pitanja, shodno Zakonu o medijima molimo da integralno objavite reagovanje na Vaš tekst o Sinjajevini koji je danas zaokupirao naslovnu i prve dvije strane dnevnih novina Vijesti:

O ozbiljnosti teksta koji ste danas objavili govori podatak da ste se pozvali na sastanak od maja prošle godine, koji je u većini medija u Crnoj Gori, kao i u Vašem, tada sasvim korektno prenijet. To možete i danas provjeriti.

Da ste samo uzeli u obzir tekst objavljen u Vašem mediju od 15. maja, uvidjeli biste da ste danas napisali klasične neistine i podmetanja, iz kojih razloga, vjerovatno Vi to najbolje znate.

Daćemo sebi za pravo samo da reagujemo na par navoda, koje ste naveli u svom današnjem tekstu, odnosno postavili kroz pitanja koja ste dostavili juče ujutru.

Kao i u maju prošle godine, i svaki naredni put od strane predstavnika Ministarstva odbrane, rečeno je da Vojska na Sinajevini ne planira da gradi ništa, osim da poboljša putnu infrastrukturu i vodosnabdijevanje za potrebe lokalnog stanovništva.

Sve dosadašnje analize potvrdile su da se ne može ugroziti vodeni i biljni potencijal na Sinjajevini, ali da ćemo na zahtjev predsjednika Opštine Kolašin, kao i zainteresovanih građana uraditi kompletnu analizu i tek nakon toga donijeti odluku o poligonu. Sve to je rečeno i na sastanku sa zainteresovanim građanima Kolašina. Tom prilikom mještanima je saopšteno, a kasnije i više puta ponovljeno, da se na Sinjajevini ne planira nikakvo uništavanje viškova naoružanja, kao ni neeksplodiranih ubojnih sredstava.

Ponovićemo ono što je i tada rečeno, da mještani koji imaju svoje katune, imaće kao i uvijek pristup njima, a upravo će im kroz poboljšanje infrastrukture biti omogućen lakši i jednostavniji pristup katunima i Sinjajevini.

Vojska Crne Gore danas, kao i u prošlosti, izvodila je i izvodiće vježbe u rejonu planine Sinjajevina, te ni tada, kao ni danas, svojim aktivnostima neće ugroziti životnu sredinu tog rejona.

Povodom Vaših navoda da je ministar Bošković prijetio prisutnima na skupu u Kolašinu najbolje će Vas demantovati upravo Vaša novinarka koja je pisala tekst za dnevne novine Vijesti 15. maja prošle godine. Pozivamo Vas da ga pročitate.

( Jelena Jovanović )