Nizak krvni pritisak: Kada se treba zabrinuti

Najčešće se upozorava na zdravstvene tegobe koje nastaju zbog visokog krvnog pritiska, ali jeste li se zapitali šta vas može snaći ako imate niski? Iako krvni pritisak varira od osobe do osobe, očitanje sistolnog krvnog pritiska od 90 mmHg (milimetara žive) ili manje, te dijastolnog od 60 mmHg ili manje, uopšteno se smatra niskim krvnim pritiskom, odnosno hipotenzijom. Nije opasan poput visokog, ali može biti jako neprijatan.

Neki od simptoma niskog pritiska su osjećaj slabosti, umor, osjećaj praznine u glavi, vrtoglavica, slabija koncentracija, pomućenje vida, mučnina, ubrzano i plitko disanje, hladna i blijeda koža i žeđ. Ako gornji pritisak padne sa 110 na 90, možete osjetiti blagu vrtoglavicu ili kratkotrajnu nesvjesticu jer mozak iznenada ostaje bez dovoljno kiseonika. Ipak, mnogi žive s niskim pritiskom bez većih problema.

Ako osjetite simptome nižeg krvnog pritiska nakon jela, to je posljedica navale krvi u organe sistema za varenje. Pad pritiska, vrtoglavica i osjećaj slabosti može se osjetiti i kod naglog ustajanja. Kako biste to spriječili, prvo sjednite, a onda ustanite.

Nizak pritisak može biti i posljedica dehidracije, ali i trudnoće, zatim hormonskih poremećaja, srčanih tegoba i slično. Trajno nizak krvni pritisak rijetko je pokazatelj ozbiljnog zdravstvenog poremećaja, tijelo se na njega prilagodilo i često ne uzrokuje simptome. Problem nastaje kod naglog pada pritiska, kada mozak i drugi vitalni organi ostaju bez snabdijevanja krvlju i nemaju vremena za prilagođavanje. U tom slučaju može nastati vrtoglavica, omaglice, slabost tijela, poremećaj vida pa i kratka nesvijest (sinkopa). Nagli pad krvnog pritiska može biti opasan po život.

Postoje i ljekovi koji mogu da uzrokovati hipotenziju. To su oni koji se koriste za liječenje visokog krvnog pritiska, kao što su diuretici, beta-blokatori, blokatori kalcijumovih kanala, ljekovi protiv erektilne disfunkcije, ljekovi za Parkinsonovu bolest, sredstva protiv anksioznosti, sedativi, hipnotici i triciklički antidepresivi.

Najprije treba utvrditi da li je hipotenzija primarna ili sekundarna, odnosno treba isključiti bolesti, stanja ili ljekove koji dovode do sekundarne hipotenzije. Nakon pregleda cijelog tijela potrebno je u više navrata izmjeriti krvni pritisak i frekvencu srca u ležećem, sjedećem i u stojećem položaju. Laboratorijska testiranja treba ograničiti na glukozu, kompletnu krvnu sliku i funkciju bubrega. Nakon toga je preporučljivo obaviti praćenje krvnog pritiska tokom svakodnevnih aktivnosti, odnosno njegovo 24-satno mjerenje.

Lijčenje je usmereno ka olakšanju simptoma, nije potrebno ako nizak krvni pritisak ne uzrokuje simptome niti smanjuje kvalitet života.Kod niskog pritiska pomaže: povećanje uzimanja soli, postupno ustajanje iz ležećeg položaja, povećanje tjelesne aktivnosti, kofein.

( Vijesti online )