Protest u Crnoj Gori se nastavlja

Slogani su slični i upućeni su uvijek protiv predsjednika i uistinu vlastodržaca. U Podgorici se viče „Milo, lopove“, u Beogradu: „Vučiću, lopove!“ Anti-vladini protesti u Crnoj Gori su počeli u februaru, a demonstrante tište iste muke kao i one u Srbiji i Albaniji. Oni se bore protiv autoritarnog stila vladanja, bogaćenja političkih elita kroz namještene tendere i protiv toga što su vladajuće partije besramno potkopale pravosuđe, policiju i državnu upravu.

Na demonstracije izlaze intelektualci, NVO, studenti ali i opozicione partije, koje već dugo bojkotuju parlament - kao i sindikalci. Svi oni zahtijevaju vladu „civilnog jedinstva“. Čime podsjećaju na prelaznu vladu u Makedoniji, koja je 2016. stvorena nakon što su objelodanjene zloupotrebe prethodne vlade. S tim što se u CG ni EU ni SAD ne zalažu za ovakav model. Premijer Duško Marković - koji je u utorak u Beču bio gost kancelara Austrije Sebastijana Kurca - isključio je mogućnost stvaranja jedne takve tehničke vlade.

Jeste da je vladajuća DPS na posljednjim izborima izgubila nešto glasova, ali - kao i u Srbiji SNS - ne mora da se plaši da će biti smijenjena. Jer, u Jugoistočnoj Evropi puno birača glasa za partije ne zbog njihovih programa ili ideoloških stremljenja nego zato što partije zapošljavaju a time i obezbjeđuju socijalni mir. Tako da se ponašanje birača uopšte nije puno promijenilo još od socijalističkog režima pod Titom.

Samo rijetki, sa građanskom sviješću, zalažu se za razvoj svoje zemlje i demokratizaciju društva. Ali svako malo ima i uspješnih protestnih akcija, poput onih za zaštitu javnih površina ili protiv zagađenja prirode.

Predsjednik Milo Đukanović je u međuvremenu skoro 30 godina na vlasti, a i dalje je važan sagovornik za puno zapadnih vlada, što se objašnjava time da je CG zbog svoje sitnoće toliko nebitna i nevažna da tim vladama dubiozna mešetarenja jednog Đukanovića prosto bivaju drugorazredna pojava. Sem toga, u poređenju sa ostalim lokalnim veličinama na Balkanu, on nije nacionalista niti ga nacija interesuje, pa stoga djeluje stabilizirajuće.

Ali ko god pažljivije pogleda, taj može da vidi da godinama nema baš nikakvog napretka u reformama u CG. Naprotiv: medijske slobode su sve više ugrožene, miješanja i napadi od strane politike sve veći. I reforme u obavještajnom sektoru CG - kada je nekoliko problematičnih oficira otpušteno prije koju godinu, kao dio pripema za učlanjenje u NATO - su u međuvremenu anulirane: oni su vraćeni u službe. Isto je i sa reformama, koje su trebale da poboljšaju stanje pravne države za građane CG, prosto nema. Zato demonstranti zahtijevaju ne samo ostavke Đukanovića nego i vrha državnog tužilaštva, Ivice Stankovića i Milivoja Katnića, koji važe za puke i vrlo voljne izvršitelje Đukanovićevih partijskih interesa.

Francuska protiv proširenja EU

Kao i u drugim zemljama Balkana, one koji izlaze na ulice diskredituju kao „strane plaćenike“ i „domaće izdajnike“. A u Crnoj Gori vlasti rado tome dodaju i optužbu da demonstranti žele da spriječe učlanjenje male države u EU, kako rado ponavljaju u vladajućim krugovima. A to učlanjenje je, zbog ionako nikakvog napretka, priča za daleku budućnost. Sem toga, Francuska prosto ne želi da čuje ništa više ni o kakvom proširenju EU, pa je više nego vjerovatno da se sljedećih godina na tom planu neće biti pomjeranja.

Ali u CG stvarno ima i opozicionih partija koje se zalažu protiv zapadnih integracija države sa 622.000 stanovnika. Te partije su javni simpatizanti vlade jednog Putina u Rusiji. To Đukanović koristi da sebe predstavlja kao „branitelja Zapada“. Na internacionalnom parketu njemu uvijek uspijeva da cjelokupnu opoziciju tako ocrni - iako u njenom spektru ima i pro-zapadnih i vrlo prema Evropi okrenutih snaga.

Opozicione partije, koje učestvuju na protestima, su stoga obećale da neće mijenjati spoljno-političku orijentaciju države, ako budu ušle u vladu nacionalnog jedinstva.

Pare za partiju

Protest je nastao nakon što je u januaru objavljen snimak ilegalnog partijskog finansiranja vladajućeg DPS-a. Duško Knežević, čija je Atlas banka zbog finansijskih problema u decembru stavljena pod prinudnu upravu Centralne Banke, objavio je jedan kompromitujući video koji pokazuje kako bivši gradonačelnik Podgorice Slavoljub Stijepović uzima koverat sa parama, navodno 97.000 eura. Knežević, koji je sada u egzilu u Londonu, kaže da je 25 godina novcem snabdijevao DPS. Pikanterija je da Đukanovićev DPS nikad nije u svojim izvještajima naveo ama ni jednu donaciju ni Kneževića ni njegove Atlas grupe.

(Der Standard, Beč) Prevod: Mirko VULETIĆ

( Adelhajd Velfl )