Vlasnici restorana na Bojani poručili Morskom dobru: Hoćete novac, a ni cent nijeste uložili
"Da nas najzad pitaju šta nama treba a ne samo da nas se sjete kad mi njima trebamo. Očekujemo dogovor a ne ultimatum", kazala je Bogojević
Više desetina mještana i vlasnika restorana, ribarskih i vikend kućica i kalimera na Adi Bojani protestvovalo je danas ispred sjedišta Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom u tom gradu u još jednom pokušaju da upozore i iskažu nezadovoljstvo novim cjenovnikom početnih naknada za korišćenje, odnosno zakup državnog zemljišta na obalama rijeke.
Predsjednica Udruženja vlasnika restorana na Adi Bojani Valentina Bogojević kazala je da nijesu tačne tvrdnje JP da su naknade uvećane samo za 17 odsto.
"Povećanje naknada po kvadratu sa 23 na 57 eura ili sa 18 na 40 eura, porast je za 150, odnosno 120 odsto. Usvajanje takvog cjenovnika direktan je udar na egzistenciju naših porodica i nas kojima je to jedini izvor prihoda", kazala je Bogojević.
Ocijenila je da bi možda bilo normalno da JP poveća cijene zakupa da je ulagalo ili ulaže na Adi Bojani.
"Ni jedan cent nijeste uložili, sve smo sami faninsirali, od struje i vode do puteva. Posjetioci restorana na ušću na lijevoj obalii pritom moraju da plate ulaz „Ulcinjskoj rivijeri“ jer drugog puta nema", poručila je Bogojević. Ona je pitala Morsko dobro šta će biti sa objektom na Bojani koje to preduzeće gradi za svoje potrebe.
"Da li će ići na tender ako je lokacija ucrtana u plan privremenih objekata i hoće li se i oni plašiti kao i mi, da neko na licitaciji ponudi više i uzme im mjesto", pitala je ona.
Navela je da vlasnici objekata na Adi Bojani čekaju odgovor nadležnih institucija.
"Da nas najzad pitaju šta nama treba a ne samo da nas se sjete kad mi njima trebamo. Očekujemo dogovor a ne ultimatum", kazala je ona.
Pravni zastupnik nezadovoljnih vlasnika, ulcinjski advokat Arben Hodžić, ocijenio je da prilikom usvajanja cjenovnika institucije nijesu vodile računa o interesima i pravima njegovih klijenata.
"Autori cjenovnika uopšte nijesu vodili računa o tome da na Adi Bojani nema uređene putne i kanalizacione infrastrukture, da nema normalnog napona, da ima problema sa vodosndbijevanjem zbog čega vlasnici kupuju vodu i da dodatno izdvajaju za hidrofore i agregate. Zato je apsolutno neprihvatljivo da se njihovi restorani i kućice uvrste u istu zonu sa restoranima u Budvi na luksuznim lokacijama i koji posluju u normalnim uslovima", kazao je Hodžić, Istakao je i problem vlasnika obkekata iz tkzv narandžaste zoni, koji su planirani za uklanjanje.
"Iz Programa privremenih objekata, uklonjeno je preko 40 objekata na desnoj obali rijeke Bojane koji su ranijim Katalogom bili obuhvaćeni narandžastom zonom iz nepoznatih razloga, a vlasnici ovih objekata dovedeni u situaciju da ukalanjaju svoje objekte bez ikakvog racionalnog obrazloženja", kazao je Hodžić. Naveo je da predstavnici JP i Ministarstva održivog razvoja i turizma moraju imati u vidu da ti objekti na istim lokacima figuriraju preko 50-60 godina, mnogo prije postojanja Morskog Dobra kao institucije.
"Ukoliko žele da uklone objekte , neka za to daju jasna obrazloženja a ako za to zaista postoje opravdani razlozi, neka daju primjeran rok od 3-4 godine i neka dosadašnjim korisnicima obezbjede druge, alternativne lokacije na Bojani", kazao je Hodžić.
On je apelovao na predsjednike Opštine i Skupštine Ulcinj Ljora Nrekića i Ilira Čapunija kao i na predsjednika Upravnog odbora Morskog dobra Džaudeta Cakulija da podrže vlasnike restorana i kućica na Adi Bojani u nastojanjima da zaštite svoja prava.
Skup je završen mirnom protestnom šetnjom od sjedišta JP, bulevarom Skenderbega do zgrade Opštine.
Peticiju potpisalo hiljadu građana
Hodžić je istakao da će do kraja radnog vremena na adrese predsjednika države i Vlade, Ministarstva održivog razvoja i turizma, Morskog dobra i predsjednika Opštine i Skupštine Ulcinj, biti upućena peticija povodom toga, koju je potpisalo blizu hiljadu građana.
Peticijom se traži da se poništi novi cjenovnik i da ostane na snazi onaj iz 2013, da objekti na Adi Bojani budu obuhvaćeni petom zonom i da se objekti iz tkzv narandžaste zone uvrste u novi katalog.
( Samir Adrović )