Pljevlja: Traže da se vrati stara fontana

Stara fontana, poznatija kao higijenska česma, smještena je u vojnim garažama

900 pregleda0 komentar(a)
Uklanjanje stare fontane prije nekoliko godina, Foto: Goran Malidžan
13.04.2019. 11:17h

Nekadašnju fontanu koja uklonjena sa Trga 13. jul u Pljevljima zbog izgradnje nove, ponovo treba staviti u funkciju.

To su u inicijativi predsjedniku Opštine Mirku Đačiću naveli članovi komisije za izbor nove fontane Mirko Bojović, Oliver Mirković, Vaso Knežević i Refik Rašinlić.

Oni predlažu da se stara fontana-higijenska česma, koja je je neprekidno opsluživala stanovništvo skoro 70 godina postavi na Trgu Đorđa Peruničića koji serekonstruiše. Stara fontana nakon uklonjanja sa glavnog gradskog trga smještena je u jednoj od vojnih garaža u pljevaljskom naselju Guke.

“Ovaj predlog je Komisija uputila i ranije Opštini, ali s obzirom na to da se trenutno radi na rekonstrukciji Trga, smatramo ovu inicijativu najpodesnijom baš u ovom trenutku. Iz istorije umjetnosti znamo da je u urbanoj arhitekturi veoma čest slučaj istovremenog bitisanja starog i novog objekta, što uvijek ima pozitivan rezultat. Isto tako, postoji velika sentimentalnost kod mnogih Pljevljaka za tom česmom. Česma je okrepljivala, bila sastajalište, bila prepoznatljivi reper ovoga grada, i zbog toga zaslužuje da bude vraćena Pljevljacima i da obavlja svoju nekadašnju funkciju”, navodi se u inicijativi.

Stara poluloptasta fontana izrađena je 1950. godine na inicijativu predsjednika Pljevaljskog sreza. Zadatak je povjeren Todoru Bojoviću, nasljedniku Maksima Bojovića i drugih brojnih neimara iz ove porodice koji su gradili i rekonstruisali najznačajnije zgrade i mostove ovog kraja.

“Todor je znao da to mora biti neobična figura iz koje će teći svježa voda u vertikalnom pravcu, jer je to jedini put da vodeni tok u povratnom slapu dezinfikuje točeće mjesto sa koga se pije voda. Zbog ove osobenosti fontana je često nazivana ‘’higijenska česma”, podsjećaju na istorijat gradnje male ali za Pljevljake značajne fontane.

Izrada oplate za oble figure bila je za to vrijeme velika tajna tesarskog zanata.

“Zbog toga su veliki majstori iz Dalmacije i Makedonije koji su boravili ili radili u Pljevljima, dolazili kod Todora Bojovića kući i pitali ga kako je uspio napraviti oplatu za tijelo fontane. Todor bi im odgovarao: “Eh kad bi vi znali koliko sam ja besanih noći proveo na smišljanju šalunge, nikad me ne bi pitali”. Nezadovoljan ovim odgovorom, jedan od ovih ‘’majstora” udario je čekićem u obimnu ivicu polulopte i malo je oštetio. Taj oštećeni dio na fontani i danas stoji na njoj”, stoji u inicijativi. G.M.