Promjenom zakona se čašćavaju mandatima

Dio javnih funkcionera se i više od decenije nalazi na rukovodećim pozicijama, koje im se neretko obezbjeđuju izmjenama zakona na osnovu kojih im se produžavaju mandati.

Tako je sa direktorima škola, zdravstvnih ustanova, sudijama, a najeksponiraniji bio je slučaj bivšeg šefa države Filipa Vujanovića.

Više pravnika koje su “Vijesti” kontaktirale, tvrde da je, iako upitno, potpuno pravno formalno zakonito to što se određeni direktori više od dva mandata zadržavaju na javnim funkcijama.

Govoreći o direktorima koji su određenu funkciju obavljali u nekoliko mandata, bivši ministar a sada advokat Dragan Šoć je ocijenio da treba razdvojiti zakonitost od cjelishodnosti ili od toga da li je neko sposoban da obavlja određenu funkciju.

“Ako mene pitate, uglavnom, biraju nesposobne ljude. Ali ako njima zakon ne brani to, neka građani konačno jednom stave prst na čelo. Druga stvar je da li je to u formalnom smislu zakonito? Jeste”, kazao je Šoć.

Šoć, međutim, ne zna za slučaj da je neki od zakona na osnovu koga se imenuju mijenjan, kako bi javni funkcioner dobio još jedan mandate.

Govoreći o direktorima koji su određenu funkciju obavljali u nekoliko mandata, Šoć je kazao da treba razdvojiti zakonitost od cjelishodnosti ili od toga da li je neko sposoban da obavlja određenu funkciju.

“Da razdvojimo pitanja legaliteta od pitanja sposobnosti ili legitimiteta izbora određenih ljudi kojima ne bih dao dvije nacrtane ovce da pričuvaju, a ne da upravljaju sistemom u državi”.

Šoć je odgovorio i da je, po njegovom sudu, povrijeđen Ustav u slučaju izbora Filipa Vujanovića 2013. godine za predsjednika države.

Vujanović je funkciju predsjednika države pokrivao 15 godina – od 2003. do 2018. godine. Dio javnosti i političara tvrdili su 2013. godine da Vujanović, shodno članu 97 Ustava, može biti izabran za predsjednika najviše dva puta, po pet godina.

Ustavni sud, međutim, procijenio je da se mandat od 2003. do 2008. godine ne može smatrati kao predsjednički mandat u nezavisnoj Crnoj Gori.

Sudija Fetija Međedović tada je kazala da Vujanović ima ustavno pravo na još jedan mandat u nezavisnoj Crnoj Gori, pošto je na tu funkciju prvi put izabran kada je zemlja bila u zajedničkoj državi sa Srbijom.

“Vijesti” su objavile da će, ukoliko Sudski savjet na konkursu za izbor predsjednika nekoliko osnovnih i viših sudova bude izabrao kandidate koji su već u dva navrata obavljali tu funkciju, to biti potvrda da nema zakonskih prepreka ni za predsjednicu Vrhovnog suda Vesnu Medenicu da ostane na čelnoj poziciji u sudstvu.

Vesna Medenica je za predsjednicu izabrana 2007. godine, a sadašnji, odnosno treći mandat dobila je od Sudskog savjeta, nakon donošenja novog, izmijenjenog Zakona o sudovima i sudskom savjetu.

I u drugim oblastima, poput prosvjete i zdravstva, praksa je da se javnim funkcionerima, prilikom svake izmjene i dopune matičnih zakona, mandati računaju iz početka, pa mnogi od njih na pozicijama ostaju duže od predviđenih, maksimalnih osam godina.

Izbor direktora zdravstvenih ustanova propisan je Zakonom o zdravstvenoj zaštiti, u kojem piše da se direktor imenuje na period od četiri godine, te da isto lice može biti na toj funkciji najviše dva puta.

Međutim, pojedini direktori, u skladu sa zakonom, na funkcijama su duže od osam godina. Među njima je i direktor podgoričkog Doma zdravlja Nebojša Kavarić, koji tu poziciju pokriva 19 godina.

U posljednjim izmjenama tog zakona, iz 2017. godine, navodi se da će se izbor direktora zdravstvenih ustanova, čiji je osnivač država, izvršiti u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu tog propisa, te da će se danom izbora direktora prestati mandat direktora izabranih u skladu sa ranijim zakonom.

Slična je situacija i u prosvjeti. Direktor Srednje elektrotehničke škole u Podgorici, Veselin Pićurić, u februaru je izabran treći put za direktora te obrazovne ustanove, uprkos tome što je njegovu smjenu više puta tražila Prosvjetna inspekcija, navodeći da je suprotno zakonu rukovodio školom i raspolagao novcem.

Opšti zakon o obrazovanju i vaspitanju, čije su izmjene posljednji put usvojene 2017. godine, propisuje da za direktora javne ustanove isto lice može biti birano dva puta uzastopno.

Poslanica Demokratskog fronta Branka Bošnjak ocijenila je za “Vijesti” da se izbor direktora škola “pretvorio u izbor partijskih vojnika”, koji su postali dio partijskih sporazuma.

“Takvima nije zadatak da unaprijede obrazovni proces već da donesu što više glasova vladajućoj većini, naravno ne znanjem i stručnošću, već raznim zastrašivanjima, diktatima i ucjenama prema nastavnom kadru i zaposlenima kako bi dokazali lojalnost partijskom šefu uz obaveznu snishodljivost i poniznost. To je i razlog što ja više od godinu dana ne mogu da dođem do spiska direktora škola koje je u ovom mandatu izabrao ministar Šehović, bez obzira što sam to kao poslanica tražila u skladu sa mojim pravima, a bez obzira i na javno dato obećanje ministra na sjednici Skupštine. Da je sreće, taj bi se spisak sa biografijama i kontaktima nalazio na sajtu resornog ministarstva a ne da se čuva kao najveća tajna. Nečega se stide i nešto kriju, to je više nego očigledno”, poručila je Bošnjak. Ona smatra i da nije slučajno “što se krši zakon i nalaze izgovori različitim tumačenjima i pravničkom gimnastikom, da bi takvi nastavili sa funkcijom, ne bježeći ni od izmjene pravnih propisa ako je to potrebno”.

( Željka Vučinić, Ana Komatina )