Kakva je situacija na Balkanskoj ruti?

Početkom aprila, grčka policija je u blizini Soluna upotrijebila suzavac da bi spriječila migrante da stignu do granice sa Sjevernom Makedonijom. Cilj migranata: Srednja i Zapadna Evropa. Motivacija: niz lažnih vijesti na društvenim mrežama prema kojima su granični prelazi ka Sjevernoj Makedoniji i Albaniji otvoreni. Oko 2.000 ljudi se oslonilo na tu glasinu i krenulo u pravcu Sjeverne Grčke. Poslije tri dana su i posljednji migranti odustali i vratili su se u svoja prihvatilišta.

Neki od oko 70.000 migranata koji se nalaze u Grčkoj i regionu zapadnog Balkana, hoće da putuju dalje na sjever. Nalaze se pred nizom prepreka. Sjeverna Makedonija i Mađarska su još prije više godina postavile ograde od bodljikave žice na svojim južnim granicama. Bugarska je poznata po svom oštrom postupanju prema migrantima. Organizacije za ljudska prava i Evropska komisija optužuju tu zemlju da krši ljudska prava. To je dovelo do formiranja alternativne Balkanske rute.

Grčka

Polazište rute i dalje je Grčka. Prema navodima Međunarodne organizacije za migracije (IOM), u Grčkoj se nalazi oko 60.000 migranata. Smješteni su u zgradama ili izbjegličkim kampovima. Humanitarne organizacije kritikuju stanje u objektima koji se nalaze na grčkim ostrvima u blizini turske obale. Prenose da ima premalo mjesta, da izbjeglice nemaju pristup čistim toaletima ili vodi.

Otkako je u proljeće 2016. sklopljen sporazum između EU i Turske, bolje je i nadgledanje pomorske granice, pa istovremeno mnogo manje migranata stiže do Grčke preko istočnog dijela Sredozemnog mora. I pored toga, njih 34.000 je to uspjelo prošle godine, a u 2019. zasad – njih 5.600. Prošle godine je u pokušaju da stigne do Grčke poginulo 174 ljudi, a ove godine ima već više desetina mrtvih.

Bosna i Hercegovina

Pošto migranti više ne mogu da prelaze granicu iz Grčke ka Makedoniji i iz Srbije ka Mađarskoj bez dozvole, nastala je alternativna ruta preko Albanije i Bosne i Hercegovine ka Hrvatskoj. U zemljama Zapadnog Balkana nalazi se oko 10.000 migranata, nešto manje od 4.000 njih u Bosni, prema izvještaju IOM. To pokazuje da se izbjeglička ruta izmijenila.

Bosanska vlada očekuje dalji porast broja izbjeglica koje prolaze kroz tu zemlju u pravcu EU. Bosanski ministar za bezbjednost Dragan Maktić je u jednom intervjuu za agenciju AFP čak govorio o „eskalaciji migrantskog problema“. Prošle godine, EU je Bosni stavila na raspolaganje oko devet miliona eura za smještaj izbjeglica.

BiH i Hrvatsku dijeli dugačka granica koja je djelimično u brdima. Organizacija za ljudska prava kritikuje odnos hrvatske granične policije prema migrantima. Prenosi da ih bez odgovarajuće procedure oko azila šalju natrag za BiH.

"Mnogi pričaju da su ih tukli ili zastrašivali, da su im oduzimane putne isprave i oduzimani ili uništavani mobilni telefoni“, piše u izvještaju objavljenom u martu. Hrvatska je odbacila te optužbe.

Albanija

Na putu iz Grčke za BiH nalazi se Albanija, jedna od najsiromašnijih evropskih zemalja. Svake godine oko 20.000 Albanaca podnosi zahtjev za azil u Evropskoj uniji. Otkako se etablirala alternativna Balkanska tura, albanska policija hvata mnogo više migranata bez papira. Prema IOM, 2018. ih je bilo oko 3.400, za razliku od njih 750 u 2017. godini.

Medijski izvještaji prema kojima u Albaniji treba da nastanu kampovi za prihvat migranata spasenih u Sredozemnom moru, nisu potvrđeni. Umjesto toga, Albanija je početkom godine ratifikovala sporazum za organizacijom za zaštitu granica EU – Fronteks, koja bi trebalo da pomogne da se na albansko-grčkoj granici zaustave migranti bez dozvole ulaska. Slična odredba je donijeta iz između Fronteksa i Crne Gore.

Sjeverna Makedonija i Bugarska

Otkako je Sjeverna Makedonija zatvorila granicu sa Grčkom za migrante, u prihvatilištima za izbjeglice u državi je nepromijenjeno mirno, izvještava redakcija DW na makedonskom. Prema izvještaju IOM tamo trenutno ima 35 migranata.

Zbog sukoba između migranata i policije u Grčkoj, Bugarska je pojačala zaštitu granica, kako je rekao bugarski ministar unutrašnjih poslova. Oštro postupanje Bugarske prema migrantima imalo je efekat zastrašivanja: 2015. i 2016. je u Bugarskoj zahtjeve za azil podnijelo po 20.000 ljudi. Godine 2018. ih je bilo samo 2.500, kaže statistika državne agencije za izbjeglice.

( Deutsche Welle )