Beranka nekažnjeno vara Podgoričane: Glumi diplomatu, prevodioca, doktoricu...

Država ne može stati na kraj Beranki S.D.M. uprkos tome što godinama, u više crnogorskih gradova, vara zakupodavce stanova, ali i taksiste, prodavače, bebisiterke...

Prijave podnijete Upravi policije završene su njenim saslušanjem i ocjenom tužioca da je gone po privatnoj tužbi.

Nejasno je i da li joj može biti oduzeto pravo roditeljskog staranja, iako ljudi koje je prevarila tvrde da Beranka, kako bi ostvarila svoj naum, zloupotrebljava maloljetnog dječaka.

Iz Centra za socijalni rad Podgorica “Vijestima” je odgovoreno da se ona ne nalazi na njihovoj evidenciji kao korisnik usluga.

Više desetina stanovnika Glavnog grada bili su njene žrtve, a kod nekih je boravila i mjesecima, pravdajući neplaćanje stanarine i računa time što joj je novac zarobljen u banci. Stanodavci su se, uglavnom, sažaljevali na nju zbog dječaka, pa je na taj način produžavala boravak u iznajmljenom stanu.

Jednima se predstavljala kao diplomata, drugima kao prevodilac u MUP-u, trećima kao doktorica...

Centru bezbjednosti Podgorica, međutim, samo dvoje prevarenih podnijelo je krivičnu prijavu, ali su ostali kratkih rukava - tužilac ih je uputio na privatnu tužbu.

Ona, prema navodima prevarenih ljudi sa kojima su “Vijesti” razgovarale, ima pripremljenu priču koja se lako “guta”.

“Dala sam oglas da izdajem garsonjeru. Ona je nazvala i došla da vidi. Rekla je odmah da joj se svidjela i pitala koliko košta. Odgovorila sam joj 200 eura, a ona meni da je to odlično, jer joj MUP plaća 350 za stan. Pitala me može li MUP da mi prebaci na račun po 350 eura, unaprijed za godinu. Rekla sam joj da meni plaća 200, hoće li ona da prikaže više da me ne zanima”, priča prevarena Podgoričanka.

Ona objašnjava da je njenu pažnju zaokupirao dječak, za kog je Beranka ispričala da ide u diplomatsku školu u Donjoj Gorici, koju mu navodno plaća država jer mu je otac poginuo kao diplomata u Rusiji.

“Nevjerovatno je kako ima spremnu priču. To Kusturica ne bi režirao. Ispričala je da je došla prije 10 dana iz Berana, da je studirala na Lomonosovu, tamo upoznala pokojnog muža, da joj plaćaju 35 eura dnevno stan na dan i da bi se odmah uselila. Zbog dječaka sam je pitala hoće li da je odvezem do tog stana. Kad smo došli tamo na vratima su se pojavila dva sumnjiva muškarca, ćutke joj dodali stvari i uselila se”.

Podgoričanka dodaje da je prevarantkinja, iako je bila subota odmah “nazvala u MUP da prebace 4.200 eura” a potom nastavila sa lažima.

“Tražila mi je 20 eura da ne ide u banku, i rekla kako bi odvela dijete na Goricu da se igra, ali ima alergiju. I tamo sam ih odvezla, zbog dečaka koji nije progovarao. Nisam glupa, bilo mi je čudno sve, pa i kako je obučena, ali vaspitana sam da pomognem. Tog dana, da bi potvrdila priču, rekla je kako imaju hitan sastanak u MUP-u u nedjelju, jer je policija odbila Milov nalog da razbije proteste”, kaže Podgoričanka.

Sjutradan, kad joj je S.D.M. rekla da će, ako je uplati MUP, u ponedeljak dati 200 eura, i tražila da joj posudi još 10, bilo joj je jasno da ima posla sa prevarantkinjom, a već u ponedjeljak je izbacila iz stana.

“Tada mi je prijateljica pokazala da već uveliko kruže komentari o njoj na društvenim mrežama, ja to nemam i nisam znala. Pošla sam sa sinom, pokazala joj, a ona uprkos fotografiji na kojoj je, tvrdila da to nije ona. Prije toga tražila je da joj donesem plazmu TV. Sumnjam da radi sa muškarcima koji su joj dodali stvari na Draču, da ulazi u stanove i krade vrijedne stvari”, rekla je ona.

Iz Uprave policije odgovorili su da su Centru bezbjednosti Podgorica građani do sada podnijeli dvije prijave protiv S.D.M, u vezi sa prevarnim radnjama počinjenim na njihovu štetu.

“U oba slučaja građani nisu znali pravi identitet S.D.M, već su kazali da im se ona predstavila drugačijim imenom. Policija je, preduzimajući operativne mjere i radnje, utvrdila stvarni identitet S.D.M. S.D.M građanima koji su podnijeli prijavu protiv nje nije navela da radi kao prevodilac u MUP-u, već da se bavi prevodilačkim poslom za potrebe diplomatskog predstavništva jedne strane države”, piše u odgovorima iz UP.

Oni dodaju da su u oba prijavljena slučaja uzeli izjavu od S.D.M. u policijskim prostorijama i o događajima i prikupljenim obavještenjima i saznanjima je obavijestila državnog tužioca u Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici.

“Tužilac se u oba slučaja izjasnio da se radi o krivičnom djelu sitna krađa, utaja i prevara koje se, s obzirom na to da je učinjeno na štetu privatne imovine, goni po privatnoj tužbi. U dvije navedene prijave podnijete protiv S.D.M. nije navedeno da je ona za svoje prevarne radnje zloupotrebljavala maloljetno dijete”, kazali su iz policije.

Iz Centra za socijalni rad odgovorili su da su shodno Zakonu o socijalnoj i dječjoj zaštiti, čl. 150, sve informacije o ličnim i porodičnim prilikama korisnika koje pružaoci usluga vode o korisniku, povjerljive informacije. Povjerljive informacije o korisniku pružalac usluga može koristiti samo u svrhu pružanja usluge.

Korisnik ima pravo na zaštitu povjerljivosti svih privatnih podataka iz dokumentacije koja se obrađuje za potrebe pružanja usluge, izvještavanja o radu ustanove ili drugih pružalaca usluga, uključujući i one koje se tiču njegove ličnosti, ponašanja i porodičnih okolnosti i načina korišćenja usluga socijalne i dječje zaštite.

“Takođe Vas obavještavamo da za gđu D. M. nijesmo dobili nikakvu prijavu, niti se ista nalazi na našoj evidenciji kao korisnik usluga”, odgovorila je mr Katarina Bijelić, dipl.soc.radnica i rukovoditeljka Službe za djecu i mlade.

Kako se zaštititi

Advokat Željko Đukanović objasnio je za “Vijesti” što prevareni građani mogu učiniti da bi se zaštitili od S. D. M. ali i da država nikako ne može reagovati zbog neispunjavanja ugovorne obaveze između njih i zakupca.

“Ako vrijednost ukradene ili utajene stvari ne prelazi iznos od 150 eura, a isto tako niti šteta koja je prouzrokovana prevarom ne prelazi iznos od 150 eura, onda je u pitanju djelo sitne krađe-utaje i prevare.

Ako je ovo djelo izvršeno na štetu privatne imovine, onda se gonjenje učinioca preduzima po privatnoj tužbi, s time što će sud u krivičnom postupku, obavezati okrivljenog, na vraćanje protivpravno oduzete stvari, ili isplate protivvrijednosti”, rekao je on.

Đukanović ističe da će po prijavi tužilac pokrenuti krivični postupak protiv određenog lica, samo ako protivpravno oduzeta imovina nije u privatnom vlasništvu.

“Tužilac može pokrenuti krivični postupak protiv određenog lica za više krivičnih djela u produženom trajanju (ukoliko nije u pitanju privatna imovina), i ukoliko su u pitanju više istih ili istovrsnih krivičnih djela, koja su izvršena u vremenskoj povezanosti, od strane istog lica. Prevareni, tj. oštećeni građani podnose privatnu tužbu, nadležnom sudu (naravno ukoliko šteta ne prelazi iznos vrijednost do 150 eura).

Sud, ukoliko je okrivljeno jedno fizičko lice, za više krivičnih djela, će procesnim rješenjem odrediti spajanje krivičnih postupaka po svim privatnim tužbama (u pitanju je tzv.subjektivni koneksitet) koji se određuje u svim slučajevima kada je jedno lice okrivljeno za više krivičnih djela”, objašnjava advokat. Ističe da je koneksitet subjekti van, jer se veza između krivičnih djela uspostavlja upravo preko okrivljenog.

“Tako da će se protiv tog lica voditi jedinstven postupak, a što posljedično znači i donijeti jedna presuda, kojom će biti obuhvaćeni svi oštećeni, tj.privatni tužioci, i sva krivična djela stavljena na teret okrivljenom. Ukoliko se oglasi krivim, Sud će obavezati okrivljenog da pričinjenu štetu nadoknadi privatnim tužiocima.

Ne postoji nikakav novčani iznos neplaćenih računa koji bi predstavljao državnom tužiocu osnov za krivično-pravni progon nekog lica zbog neplaćenih računa za vodu, struju, komunalije i dr. To isključivo iz razloga jer je u pitanju ugovorni odnos određenog lica i davaoca usluga, pa u slučaju neplaćanja raluna nema elemenata bića nekog kriv djela”, objasnio je Đukanović.

( Jelena Jovanović )