Na matursku toaletu ode makar jedna plata
I dok roditelji kalkulišu sa finansijama, i nerijetko se zadužuju da bi svojoj djeci obezbijedili veče za pamćenje, velika većina maturanta vjeruje da je to jedinstvena noć u životu i da po svaku cijenu moraju te večeri moraju zablistati
Bliži se proslava polumaturskih i maturskih večeri u glavnom gradu, a samim tim i novo opterećenje na i onako skroman budžet prosječne crnogorske porodice. Troškovi roditelja ne zaustavljaju se samo na kupovini cipela i haljine i odijela. Dodatno ih uvećavaju i šminka, frizura, manikir, solarijum, rentirani automobili, angažovanje profesionalnih fotografa, i još mnogo sitnijih troškova, koje će roditelji podnijeti ne bi li svoju djecu na originalan način ispratili u svijet odraslih.
I dok roditelji kalkulišu sa finansijama, i nerijetko se zadužuju da bi svojoj djeci obezbijedili veče za pamćenje, velika većina maturanta vjeruje da je to jedinstvena noć u životu i da po svaku cijenu moraju te večeri moraju zablistati u punom sjaju
Sociološkinja Božena Jelušić navodi da crnogorskim roditeljima, koji najčešće rade za nepristojno male zarade, možda ni ne preostaje ništa drugo nego da budu „helikopterski roditelji”, jer bitka za preživljavanje ostavlja premalo vremena za istinsko bavljenje djecom.
“U zapadnoj pedagogiji postoji metaforički termin ‘helikopterski roditelji’, a odnosi se na roditelje koji nadziru djecu i ‘slijeću’ samo kad treba da ispune neku njihovu potrebu. U pitanju su roditelji koji se stvarno ne bave djecom, jer je najteže slušati, razgovarati, suočavati se sa problemima djece. ‘Helkopterski roditelji’ ne moraju nužno biti bogati, iako najčešće jesu, već se, kao što vidimo, mogu i zaduživati zbog ‘krpica’ ”, objašnjava Jelušić.
Modna dizajnerka Anđela Nikolić, kaže da od želja i zahtjeva maturanata zavisi cijena kreacije.
“Naš mentalitet je takav da želimo sa što manje novca da dobijemo više, ali tu se ogleda koliko ljudi cijene tuđi rad, ali i tuđe vrijeme. Dok s druge strane, ima onih koji su za svoje zamisli i potrebe spremni da plate, jer kvalitet stavljaju strogo ispred kvantiteta”, navodi Nikolić.
Ona dodaje da je maturska haljina u posljednjih par godina postala simbol polemike koja se odnosi na finansijsku pozadinu nabavke maturske haljine.
“Međutim, ona čini, prema mišljenju mnogih modnih stručnjaka, polaznu tačku za ulazak u svijet modnog dizajna. Dizajn kroja, materijal, različiti dezeni i godine starosti mušterije su glavni faktori koji se nalaze na putu od ideje do realizacije haljine”, kaže Nikolić.
Ono što djevojke posebno opredjeljuje za njene kreacije, za koje se moraju javiti i do dva mjeseca ranije jeste i ručni rad koji je veoma zahtjevan, i kroz koji ona ostavlja svoj lični pečat.
,,Zahtjevi maturantkinja su različiti, pa tako ima onih koje, znaju šta hoće, čak dođu sa svojim crtežom, čime je na meni veća odgovornost da taj unikat i sprovedemo u djelo. Sa druge strane, ima i onih koji vide određeni komad na nekoj poznatoj osobi ili slično, i ne trude da da odudaraju od šablona, već da po svaku cijenu da imaju taj komad iz maloprodaje”, zaključuje Nikolić.
Majka maturantkinje Srednje ekonomske škole u Podgorici Jovana Miranović, kaže da su troškovi veliki, ali da će ih lakše podnijeti, jer će i maturantkinja podmiriti jedan dio troškova od svoje ušteđevine.
,,Mi smo haljinu spremili već prije par mjeseci. Troškovi jesu veliki, ali mogu se podnijeti, mora se ići u korak sa trendovima. Uostalom, saloni često daju neke popuste, troškovi za angažovanje fotografa se takođe dijele na četiri do pet učenika, i to izađe oko 15 eura, što je prihvatljivo”, ističe ona.
Sociološkinja Božena Jelušić komentariše da se oduvijek za mature trošilo više nego što taj događaj zaslužuje, ali da za savremenu patologiju trošenja postoji više objašnjenja.
,,Čini mi se da matursko rasipništvo ponajviše svedoči o činjenici da je obnova sistema vrijednosti još daleko pred nama. U pitanju je svojevrsni pokušaj da se mali i velki maturanti izgledom približe slici “uspješnih tranzicionih dobitnika” i njihovih “uspješnih” pratilja. Pojava svjedoči i o tome da je roditeljima lakše da kupe skupu garderobu nego da djeci i sebi obezbijede vrijeme za konstruktivni odabir pravih vrijednosti. Svjedoči i o neosjetljivosti djece da uvaže porodične mogućnosti i ograničenja”, navodi Jelušić.
Ona dodaje i da smo očito svi, i društvo i roditelji i djeca, izgubljeni “u prevodu” lažnih vrijednosti i sa premalo poriv da napravimo vjerodostojni individualni odabir.”, upozorava Jelušić.
Proslavili maturu u bijelim majicama
Grupa maturanata Srednje stručne škole,, Sergije Stanić” u Podgorici poslali su zanimljivu poruku kada su se prije dvije godine umjesto u skupim toaletama i odijelima, na svojoj proslavi završetka školovanja pojavili u jednostavnim bijelim majicama sa porukom,,Mudrome dosta”. Oni su se dogovorili da novac, umjesto na skupe toalete, potroše na zajednički izlet do jedne od evropskih metropola.
Za haljine i do 300 eura
Evidentno je da jeftinije prolaze roditelji muške djece, a tome svjedoče i cijene muških odijela i cipela, koje se najčešće kupuju, a koja se mogu naći do 200 eura.
Sa druge strane, djevojke imaju više zahtjeva. Frizura je oko 20 eura, šminka 30 eura, manikir 20 eura, cipele 50 i više što uz haljinu i tašnu predstavlja veliki trošak. Maturantkinje koje se opredijele za varijantu kupovine haljina, za to moraju izdvojiti od 150 – 200 eura, šivenje haljine je od 200-300 eura, plus materijali koji nisu jeftini, a najisplatljivija opcija je iznajmljivanje haljine, čija se cijena kreće oko 100 eura.
Više interesovanje za proslave u Hiltonu
Gradske škole polumaturske i maturske večeri po trediciji najviše se održavaju u Restoranu “Morača” i “Hiltonu”. U Restoranu “Morača”, cijena po učeniku je 20 eura...
Iz “Hiltona” su “Vijestima” saopštili da je interesovanje za proslavu polumatura i matura u njihovom hotelu veće nego prošle godine, ali nijesu htjeli saopštiti cijene usluga.
Iz Ministarstva prosvjete su “Vijestima” saopštili da “škole, kojih je oko 250, ne obavještavaju Ministarstvo gdje se proslavljaju maturske i plumaturske večeri, jer je to odluka, djece. roditelja i škola (često putem školske ankete), te Ministarstvo ne može, niti želi, mijenjati njihove izbore, kada je o ovoj temi riječ”, piše u saopštenju.
( Anđela Minić, Aleksandra Kovačević )