Stojanović: KZ ne treba mijenjati, zakonodavstvo među strožijim u Evropi

Krivično zakonodavs

tvo u Crnoj Gori među strožijim je u Evropi, a Krivični zakonik (KZ) ne bi trebalo mijenjati bez prijeke potrebe, saopštio je profesor Fakulteta pravnih nauka Zoran Stojanović.

On je to rekao na sjednici skupštinskog Odbora za politički sistem, pravosuđe i upravu na kojoj je obavljeno konsultativno saslušanje povodom peticije „Pravda za Pavla“ kojom se traži uvođenje doživotne kazne zatvora za počinioce najtežih krivičnih djela, posebno nad djecom.

Na odboru je ocijenjeno da peticija, koju je potpisalo oko 6,5 hiljada građana, a parlamentu početkom marta prošle godine dostavila grupa građana, predstavlja jasan signal institucijama.

Stojanović je naveo da je pitanje kaznene politike sudova veoma složeno i da neki argumenti idu u prilog tome da je kaznena politika blaga, a neki suprotno.

Prema analizi koju je Stojanović izradio, koja sadrži poređenja kaznenih raspona u KZ Crne Gore i osam evropskih zemalja, Crna Gora spada u stroža krivična zakonodavstva u Evropi.

Stojanović je rekao da je Crna Gora na drugom mjestu, poslije Srbije, po strogosti propisanih kaznenih raspona.

"Više od polovine pravosudno osuđenih osoba prođe sa uslovnom kaznom, što ide u prilog tome da je kaznena politika blaga. Crnogorski sudovi često koriste institut ublažavanja kazni, skloni su pojednostavljenju stvari, a često izostaju alternativne sankcije", kazao je on.

Prema njegovim riječima, kada je u pitanju izricanje novčanih kazni, Crna Gora je daleko od standarda.

Stojanović smatra da je po pitanju uvođenja doživotne kazne veoma teško zauzeti decidiran stav.

Kako je naveo, KZ ne bi trebalo da se mijenja bez prijeke potrebe.

"Ja sam za izmjene, ali tek onda kada smo sigurni da možemo nešto dobiti. Nijesam za to da se postojeće rješenje dira. Ne vidim argumente za to", naveo je Stojanović.

Predstavnica podnosioca inicijative, Aleksandra Vušurović, kazala je da je za godinu bilo pet ubistava djece mladje od tri godine i jedan pokušaj ubistva dječaka od 12 godina.

Ona smatra da je krajnje vrijeme da se zaštite djeca i da novčana kazna nikako ne može biti dovoljna za počinioce nasilja nad djecom.

Sudija Vrhovnog suda, Petar Stojanović, kazao je da je prošle godine bilo 3.340 osuđujućih presuda, od čega je bilo 967, odnosno 28,95 odsto zatvorskih kazni.

"U samo 4,9 odsto slučajeva izrečene su novčane kazne. Uslovno je osuđeno 41,32 odsto, a prije nekoliko godina taj procenat je bio veći od 60", rekao je Stojanović.

On smatra da je kaznena politika dobra, ali da zabrinjava veliki broj povratnika izvršenju krivičnih djela.

Stojanović je ocijenio da strože kazne ne utiču na to da se ne vrše krivična djela.

On je naglasio da praksa Evropskog suda nalaže da sistemi koji imaju doživotnu kaznu moraju da obezbijede i pravo na uslovni otpust poslije 25 godina.

"Jedina zemlja u Evropi koja nema taj institut prava na uslovni otpust je Mađarska", kazao je Stojanović.

Državni tužilac u Višem državnom tužilaštvu, Miloš Šoškic, kazao je da stroža kaznena politika ne može biti odvraćajući faktor od vršenja krivičnih djela.

On je podsjetio da je krivično zakonodavstvo u Crnoj Gori izmjenjeno 2017. godine u dijelu uvođenja dugotrajne kazne zatvora, koja ne može biti manja od 30, niti duza od 40 godina.

"Rješenja u KZ su vrlo ozbiljno razmatrana prije nego su donijeta i ona su adekvatna", naveo je Šoškić.

Ombudsman Šućko Baković je rekao da se glas 6,3 hiljada ljudi koji su potpisali peticiju mora čuti.

"To je jasan signal institucijama", rekao je Baković.

On smatra da je neophodno da se analizira kaznena politike za najteža krivična djela.

"Godinama slušamo da nemamo analizu kaznene politike. Moramo je uraditi, nema više mjesta odlaganju. Sudovi kao da nijesu prilagodili svoju praksu novim zakonskim rješenjima", naveo je Baković.

Kako je rekao, za efikasnost KZ potrebna je efikasnost postupka i oni se ne smiju odugovlačiti.

Baković smatra da važeći KZ pruža zaštitu žrtvi, ali da to nije tako u praksi.

"Žrtva je još zapostavljena ili je u drugom planu. Za najteža djela moraju postojati najteže kazne. Mora se unaprijediti praksa, jer bez toga, kakvi god bili zakoni, nećemo ostvariti generalnu prevenciju", poručio je Baković.

Prema njegovim riječima, parlament mora da vodi računa da se amnestijama ne naruši kaznena politika sudova.

Predstavnica Ministarstva pravde, Maja Draškovic Laković saglasna je da česte izmjene KZ nijesu dobre.

Govoreći o narednim koracima tog resora, ona je navela da bi trebalo uraditi analizu svih krivičnih djela koja su učinjena na štetu maloljetnih osoba.

Drašković Laković je podsjetila da je Ministarstvo pravde, u saradnji sa pravosudnim institucijama i međunarodnim partnerima, prije svega sa UNICEFO-om, u posljednjih deset godina sprovelo reformu koja je rezultirala visokim stepenom harmonizovanog crnogorskog zakonodavstva.

"Ta reforma dala je velike rezultate i možemo slobodno reći da Crna Gora prednjači u regionu", dodala je ona.

U saradnji sa UNICEF-om razvili su i akreditovali specijalizovane programe obuke koji su namjeni profesionalizaciji sudija, tužioca, advokata koji postupaju sa djecom, u cilju adekvatnije zaštite njihovih prava u krivičnim postupcima.

Poslanica Draginja Vuksanović Stanković smatra da kazna doživotnog zatvora jedino ima smisla ako nema uslovnog otpusta.

"Pavla nema, a te dvije osobe, ne zelim da ih nazivam imenima, će da zive u zatvoru", navela je ona”, navela je ona.

Poslanik Demokratske partije socijalista Miloš Nikolić naveo je da stopa kriminaliteta ipak opada, ako se izuzmu neka krivična djela koja se odnose na sajber bezbjednost.

On smatra da bi fokus ukupnog sistema trebalo da bude na tome da se kratkotrajne kazne zamijene nekim alternativnim jer su efikasnije.

Nikolić je saglasan sa Vuksanović Stanković da je upitna svrha postojanja doživotne kazne zatvora, ako postoji uslovni otpust, koji je ipak imperativ.

“Čini mi se da aktuelno rješenje dugotrajne kazne zatvora od 40 godina može biti efikasnije od kazne doživotnog zatvora”, zaključio je Nikolić.

( MINA News )