Crna Gora pada na svim listama: Šta će sada reći EU?

Brojni relevantni međunarodni pokazatelji koji govore o stagnaciji i nazadovanju Crne Gore morali bi biti veliko upozorenje Evropskoj uniji (EU) i Evropskoj komisiji (EK) da ne zatvaraju oči i ne pristaju na šminkanje neprijatne crnogorske stvarnosti, a prva prilika za to biće godišnji izvještaj Komisije o Crnoj Gori u maju, kazao je predsjednik Upravnog odbora Instituta alternativa (IA) Stevo Muk.

“U suprotnom će biti očigledno da, dok u svim nezavisnim domaćim i inostranim izvještajima nema napretka, dotle jedino u izvještajima Vlade i EU postoji impresivan napredak. Unija mora da objasni kako zemlja za koju, kao i za druge u regionu, tvrdi da je zarobljena država bilježi tako sjajne rezultate. Potrebno je da se pošteno i transparentno razriješi taj očigledan paradoks. Što prije to bolje za kredibilitet EU u Crnoj Gori i regionu”, kazao je Muk.

Crna Gora bilježi pad ili, što je rjeđe, stagnaciju, na svim listama i izvještajima nezavisnih, uticajnih međunarodnih organizacija objavljenih u posljednjih pola godine. Nazadovala je na listama Reportera bez granica, Transparency Internationala (TI), Heritage fondacije, Svjetske banke (SB) o lakoći poslovanja, dok je ostala u grupi “djelimično slobodnih zemalja” u kojoj se nalazi nakon pada 2016. prema nalazima Freedom House, koja bi uskoro trebala da objavi i detaljnije ocjene i pregled stanja demokratije “nacija u tranziciji”.

Na pitanje o nazadovanju ili stagnaciji na ovim listama iz Vlade su odgovorili tako što su citirali djelove izvještaja ili naveli aktivnosti koje preduzimaju.

Crna Gora je u posljednjem izvještaju Svjetske banke o lakoći poslovanja zauzela 50. mjesto od 190 rangiranih zemalja, što je pad za osam pozicija u odnosu na prethodnu godinu.

Iz Ministarstva finansija su ponovili navode iz Izvještaja SB da to ne znači nužno da se poslovno okruženje u Crnoj Gori pogoršalo.

“SB nije zabilježila da su se desile regulatorne promjene koje loše utiču na poslovni ambijent. Promjena pozicije znači da su druge zemlje reformisale i zato napredovale bolje na ukupnoj rang listi”, navode iz Ministarstva finansija.

Promjena ranga naniže, dodali su oni, svakako mora da predstavlja dodatan impuls svim resorima da intenziviraju regulatorne reforme koje sprovode ili da otpočnu sa nekima na koje se čeka. Iz Vlade se se nijesu osvrnuli na listu globalnih ekonomskih sloboda američke Heritage fondacije, prema kojoj se Crna Gora našla na 92. mjestu i gdje je zabilježen pad od 24 mjesta u odnosu na prošlu listu. U dokumentu te fondacije navodi se da je sudstvo u Crnoj Gori odavno politizovano, korupcija prožima zdravstvo, obrazovanje i sve nivoe vlasti, uključujući sprovođenje zakona. Kada je riječ o indeksu korupcije, Crna Gora je na 67. mjestu prema istraživanju Transparency Internationala (TI). To je, kako su naveli iz TI, pad za jedan procenat.

“Uprkos napredovanju u evropskim integracijima, država značajnije treba da popravi vladavinu prava. Naglašava se zabrinutost u vezi sa finansiranjem partija kao i finansiranjem izbora što baca sjenku na izborne rezultate”, navode u toj organizaciji.

Država koja se može pohvaliti uspjesima na listama uticajnih međunarodnih organizacija je Makedonija, dok su nalazi za ostale države regiona različiti u zavisnosti od posmatrane oblasti.

Jedino je Srbija u sličnoj poziciji kao Crna Gora, pri čemu je značajnije pala na listama koje tretiraju pitanje demokratije i slobode medija.

Tako se ove godine, prema izvještaju Freedom hausa, našla u grupi “djelimično slobodnih zemalja” zajedno sa ostalim državama regiona, osim Hrvatske koja je “slobodna država”. Ta organizacija u negativnom kontekstu spominje dva političara, stavljajuči ih u istu ravan: “Predsednik Srbije Aleksandar Vučić i predsednik Crne Gore Milo Đukanović nastavili su da konsoliduju državnu vlast oko sebe i svoje klike, potkopavajući osnovne standarde dobrog rukovođenja i izlazeći iz okvira svojih ustavnih ovlašćenja”.

Muk tvrdi da su se potvrdila upozorenja da su institucije zarobljene od korumpirane i nedemokratske vlasti, da Vlada šminka reforme tehničkim aktivnostima, lažnim statistikama i pristrasnim tumačenjima. Vlast, kaže on, već dugo zloupotrebljava činjenicu da mnoge zemlje regiona nisu ravnopravni učesnici trke za članstvo u EU, pa Crna Gora izgleda jako dobro u regionalnoj perspektivi. On smatra da Đukanović zloupotrebljava ulogu miljenika Zapada zbog čega mu se oprašta očigledna korupcija i autokratija.

“Očigledno je da su ocjene objektivnije tamo gdje izvještaje pripremaju nezavisne inostrane i međunarodne organizacije, bez uticaja ili sa vrlo ograničenim uticajem politike. Otvoreno je pitanje da li i u kojoj mjeri će te ocjene postati dio zvaničnih ocjena u ključnim centrima međunarodne politike i u kojoj mjeri će se o takvim eventualnim ocjenama željeti govoriti glasno”, zaključio je Muk.

Ne možete varati sve ljude sve vrijeme

Možete varati neke ljude sve vrijeme i sve ljude neko vrijeme, ali ne možete varati sve ljude sve vrijeme.

Tim citatom Abrahama Linkolna prokomentarisala je izvršna direktorka Centra za građansko obrazovanje (CGO) Daliborka Uljarević činjenicu da Crna Gora bilježi regresiju ili stagnaciju u u oblasti vladavine prava, ali i ambijenta za razvoj zdravih ekonomskih inicijativa.

“Ovo je raskrsnica sa dva puta. Jedan je nastavak lova na “unutrašnje neprijatelje” koji razbijaju tu imputiranu ružičastu realnost. Drugi je uzimanje za ozbiljno tih ocjena, ali i nezadovoljstva građana čiji smo samo dio vidjeli kroz ovogodišnje proteste, i prelazak sa simularanja na stvarne reforme. Drugi put je nesumnjivo vlastima neprijatniji, ali jedina ispravna terapija je da se liječe boljke koje opterećuju naše društvo ili se sve svelo na održanje pozicija moći”, navela je Uljarević.

Sloboda medija – najslabija karika vlasti

Uljarevićeva je podsjetila na partijsko preuzimanje RTCG-a uz “perverznu zloupotrebu i projekta finansiranog od strane EU na kojem je CGO sarađivao sa nezakonito smijenjenim rukovodstvom RTCG-a”.

“To je bila višeslojno loša politička odluka Demokratske partije socijalista (DPS) i, poslije obnove nezavisnosti, prvi primjer direktne konfrontacije crnogorskih vlasti sa SAD, EU i drugim zainteresovanim zapadnim akterima na kojem su i oni vidjeli dubinu jaza između umivene retorike i partijskog gaženja institucija”, kazala je ona.

Crna Gora je opet nazadovala na indeksu slobode medija Reportera bez granica i nalazi se na 104 mjestu u druptvu Kuvajta, Mozambika, Ukrajne i najlošije je plasirana država u odnosu na ostale bivše jugoslovenske republike.

Kao razloge Reporteri bez granica su naveli što je u maju 2018. upucana u nogu novinarka “Vijesti” Olivera Lakić, što je zbog navodnog krijumčarenja narkotika osuđen novinar Jovo Martinović na 18 mjeseci zatvora.

Oni su ukazali i na pritisak vlasti na Javni servis i to što državne institucije podržavaju provladine medije tako što ih plaćaju da objavljuju njihove reklame.

Ministarstvo kulure se u odgovoru “Vijestima” bavilo svojim normativnim nadležnostima, podsjećajući da je Vlada prošle godine započela reformu medijskog zakonodavstva uz podršku relevantnih međunarodnih organizacija. Naveli su da je, u cilju dodatnog unaprjeđenja slobode medija i slobode izražavanja, u toku izrada Zakona o medijima, kao i izmjene Zakona o nacionalnom javnom emiteru RTCG i o elektronskim medijima.

“Vlada je usvojila i Plan implementacije preporuka iz JUFREX Analize medijskog sektora Savjeta Evrope, koja predstavlja značajan okvir za regulisanje cjelokupnog medijskog ambijenta. Shodno analizi, širok spektar institucija – sudovi, tužilaštva, uprava policije, ministarstva, regulatori, nacionalni javni servis, kojima su upućene preporuke, zadužuju se za konkretne aktivnosti sa jasnim mjerama na planu dinamike i indikatorima realizacije”, naveli su iz tog resora.

( Vladan Žugić )