Da li su sudije i tužioci odgovorni za bjekstvo Marovića?

Mreža za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) podnijela je pritužbu protiv sudija i tužilaca za koje smatra da su odgovorni što je sin bivšeg visokog zvaničnika, Miloš Marović, pobjegao i izbjegava zatvorsku kaznu.

MANS vjeruje da su predsjednik Višeg suda Boris Savić, predsjednik Osnovnog suda u Kotoru Branko Vučković i specijalna tužiteljka Lidija Vukčević namjerno odugovlačili postupak i nezakonito odložili izdržavanje kazne, a da je mlađi Marović za to vrijeme pobjegao u Beograd gdje je dobio državljanstvo Srbije.

Pritužba je podnijeta Sudskom i Tužilačkom savjetu, predsjednici Vrhovnog suda Vesni Medenici i Ministarstvu pravde.

Predsjednik kotorskog suda Branko Vučković odgovorio je “Vijestima” da je postupao zakonito, a iz Sudskog savjeta su potvrdili da su primili pritužbu i uputili je sudijama na izjašnjenje. Nakon toga, Sudski savjet će odlučiti da li ima disciplinske, etičke ili neke druge eventualne odgovornosti, rečeno je.

Miloš Marović je osuđen za krivična djela korupcije, čijim izvršenjem je Opština Budva oštećena za 2,3 miliona eura. I njegov otac Svetozar Marović, bivši visoki državni funkcioner je osuđen kao šef kriminalne grupe, a takođe se nalazi u Beogradu odakle se ne izručuje Crnoj Gori.

Advokat MANS-a Veselin Radulović rekao je “Vijestima” da je analiza dostupnih spisa predmeta pokazala da je Boris Savić “nezakonitim radom, odugovlačenjem postupka i kršenjem propisanih rokova, omogućio Milošu Maroviću prvo da dobije kaznu zatvora znatno ispod propisanog minimuma, a zatim i da u potpunosti izbjegne izdržavanje i tako blage kazne”.

U inicijativi MANS-a ukazuje se da je Savić prihvatio kao “pravičnu i zakonitu kaznu zatvora od jedne godine” koju je Marović dogovorio sa SDT Lidijom Vukčević, iako je propisana kazna od dvije do 10 godina. Osim prihvatanja blage kazne, MANS vjeruje da je predsjednik Višeg suda tek nakon četiri mjeseci usvojio sporazum o priznanju krivice, iako je Zakonikom o krivičnom postupku propisano da sud to čini bez odlaganja.

“Takođe, ZKP-om propisano je da sud donosi presudu najkasnije u roku od tri dana od pravnosnažnosti rješenja kojim se sporazum usvaja. Međutim, Boris Savić je presudu donio tek 29. 8. 2016, a ona je postala pravnosnažna 16. 9. 2016. i od tada je Milošu Maroviću počeo teći rok od tri mjeseca za uplatu 385.185,20 eura na ime oduzete koristi koju je stekao izvršenjem krivičnog djela”, navodi MANS.

Veselin Radulović kaže da je Savić presudu mogao donijeti u januaru 2016. a da bi ona postala pravnosnažna najkasnije do sredine februara. “Nakon toga bi se stekli uslovi da mlađi Marović bude upućen na izvržavanje kazne...U tom slučaju rok za plaćanje pribavljene koristi bi istekao u maju 2016. U to vrijeme Miloš Marović nije imao državljanstvo Srbije i nije mogao da računa na zaštitu i povoljnosti koje ima sada”, navodi zastupnik MANS-a.

Marović je u međuvremenu tražio da robija u Srbiji, gdje je propisana mogućnost da se kazna do jedne godine zatvora izdržava u kućnom pritvoru.

MANS tvrdi i da je SDT Lidija Vukčević nakon pravnosnažnosti presude 6. 10. 2016. podnijela molbu za odlaganje izvršenja kazne zatvora za period od tri mjeseca, kako bi Miloš Marović platio 385.185,20 eura na ime oduzimanja imovinske koristi koju je stekao vršenjem krivičnog djela. Radulović kaže da nema zakonske norme koja daje pravo tužilaštvu da traži odlaganje izvršenja kazne zatvora da bi osuđeni vratio imovinsku korist. Jedino je, dodaje, Zakonom o izvršenju kazni zatvora, novčane kazne i mjera bezbjednosti propisano kada se i na koje vrijeme može odložiti izvršenje kazne zatvora na zahtjev osuđenog. “Zahtjev državni tužilac može podnijeti samo kada traži ponavljanje krivičnog postupka u korist osuđenog”, navodi MANS.

Oni dodaju i da je “nezakonit predlog” SDT usvojio predsjednik Osnovnog suda u Kotoru Branko Vučković:

“Sve upućuje na zaključak da se radi o unaprijed dogovorenom i sinhronizovanom djelovanju sudija i tužilaca, sve u cilju kako bi se Milošu Maroviću omogućilo dovoljno vremena za dobijanje državljanstva Srbije i izbjegavanje izdržavanja kazne zatvora u Crnoj Gori”, zaključuje Veselin Radulović.

Vučković: Usvojio sam zakonit predlog specijalne tužiteljke

Predsjednik Osnovnog suda u Kotoru Branko Vučković rekao je da je Marović 26. 9. 2016. pozvan da se 10. 10. 2016... prijavi sudu radi uručenja poziva za izdržavanje kazne zatvora. On je poziv dobio, navodi sudija u odgovoru “Vijestima”, 3. oktobra 2016. u Beogradu, ali se nije pojavio nedjelju dana kasnije.

U međuvremenu, 6. 10. 2016. SDT Lidija Vukčević podnijela je zahtjev za odlaganje izvršenja kazne zatvora za period od tri mjeseca. “U zahtjevu za odlaganje izvršenja kazne SDT je naveo, da je od osuđenog pored izrečene kazne zatvora, trajno oduzeta imovinska korist pribavljena krivičnim djelom, u iznosu od 385.185,20 €, koju je dužan da plati u roku od tri mjeseca od dana pravosnažnosti presude, pa je u cilju omogućavanja osuđenom da u ostavljenom roku obezbijedi i plati novčana sredstva.

Odredbom člana 21 Zakona o izvršenju kazne zatvora, novčane kazne i mjera bezbjednosti, propisano je, „Kad državni tužilac zatraži odlaganje izvršenja kazne zatvora ili kazne zatvora od četrdeset godina, sud iz člana 14 ovog zakona ne poziva osuđenog radi uručenja uputnog akta, a ako ga je već pozvao, a rok iz člana 15 stav 2 ovog zakona nije istekao, donijeće rješenje o odlaganju izvršenja”, objasnio je Vučković.

On je potvrdio da je usvojio zahtjev za odlaganje izvršenja kazne zatvora Maroviću da je on bio dužan da se 9. 1. 2017. javi na izdržavanje kazne zatvora. “Smatram neosnovanim navode u prijavi, jer je predsjednik ovog suda.. postupao u svemu u skladu sa zakonom i ažurno”, naveo je Vučković.

Savić: Neistinito prijavljivanje radi ličnog promovisanja

Predsjednik Višeg suda u Podgorici Boris Savić rekao je “Vijestima” da nije upoznat sa detaljima prijave i pa ih ne može komentarisati.

“Vezano za eventualne navode da je predsjednik ovog suda učinio u tom ili u kojem drugom predmetu krivično djelo, ocjenjuje da se radi o neistinitom prijavljivanju i manipulacijama u javnosti, jer je i stručnoj i ostaloj javnosti sve poznato o postupanjima u tom predmetu i samo se radi o ličnom promovisanju eventualnih podnosilaca koji izmišljaju optužbe. U svakom slučaju, o eventualnim krivičnim prijavama odlučiće za to nadležni organi”, navodi se u odgovoru Savića.

( Tina Popović, Mila Radulović )